Hrvatska Vlada planira 85.000 novih radnih mjesta

Hrvatska Vlada usvojila je u četvrtak prijedlog industrijske strategije do 2020. godine, kojim se planira otvoriti 85.000 novih radnih mjesta i povećati izvoz za 30 posto. I dok se prema budućnosti gleda ambiciozno, deficit je u državnom proračunu u prvih šest mjeseci veći od milijardu eura.

Drvna industrija u Hrvatskoj već nekoliko godina ostvaruje odlične rezultate. Prošle godine izvezeno je sirovine i gotovih proizvoda za 973 milijuna dolara, dvostruko više od uvoza, izvještava reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo. Unatoč uspjehu, u posljednji je tren ta gospodarska grana uvrštena u kategoriju pokretača, odnosno onih koje ostvaruju dobit i zapošljavaju ljude.

“Ovaj status će nam omogućiti daljnji rast jačanje konkurentnosti jačanje izvoza i, što je najvažnije, povećanje broja zaposlenih”, kaže Marijan Kavran iz Hrvatskog drvnog klastera.

U drvoprerađivačkoj inustriji trenutačno je zaposleno oko 50.000 ljudi, u idućih šest godina očekuje se zapošljavanje još blizu 5.000, dok svrstavanje u kategoriju pokretača otvara mogućnost izvlačenja novca iz europskih fondova.

“Radi se o razvojnim sektorima, jačanju pojedinih sektora, jačanje inovacija proizvoda i jačanje izvoznih potencijala. Mislimo da bi u periodu do 2020. godine mogli izvući više od 150 milijuna”, kaže Kavran.

Problemi s tekućim financiranjem

Na industrijsku strategiju čekalo se gotovo 20 godina. U periodu do 2020. godine cilj je porast proizvodnje u prosjeku 2,85 posto godišnje, otvaranje više od 85.000 novih radnih mjesta i rast izvoza za 30 posto. No, kako to konkretno i postići ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nije otkrio.

“To je ambiciozan plan, realan, bio je jedan koji je bio još optimističniji i mi smo se zadržali na realnom. To treba sada pratiti i učiniti sve da se i realizira, da pratimo sa svim mjerama koje se trebaju donijeti, da stabiliziramo investicijsko okruženje”, rekao je Vrdoljak.

Uz drvnu, u strateške djelatnosti spada sektor farmacije, metalnih proizvoda, IT sektor, proizvodnja prehrambenih proizvoda, ali bez mesne i mljekarske industrije. Oni, uz proizvodnju pića i tiskanje, spadaju u kategoriju “čuvara”, odnosno djelatnosti s domaćeg tržišta koje ostvaruju dobit i zapošljavaju, a procjenjuje im se stopa rasta od jedan do pet posto.

“Mi govorimo o određenim poddjelatnostima koje u idućim godinama trebaju iskoristiti svoje mogućnosti, da li kroz pametnu specijalizaciju ili program ruraklnog razvoja, gdje će godišnje biti na raspolaganju 330 milijuna eura. To je nešto što će da dati novu vrijednost tim industrijama i onda ćemo kroz praćenje korigirati strategiju”, objašnjava ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Istodobno s planovima za industrijski rast, Vlada je u problemima s tekućim financiranjem, jer je u prvih pola godine deficit u državnom proračunu veći od milijarde eura.

Izvor: Al Jazeera