Hrvatska vlada pokrenula proceduru izlaska iz arbitraže

O izlasku iz arbitraže o granicama jednoglasno je odlučio Hrvatski sabor (Reuters)

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poslalo je u četvrtak diplomatsku notu slovenskoj vladi o tome da su se zbog povrede od strane Slovenije stekli uvjeti za prestanak arbitražnog sporazuma.

“Republika Hrvatska je danas notificirala Republici Sloveniji kako su se stekli uvjeti za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije zbog bitne povrede odredaba Sporazuma o arbitraži od strane Republike Slovenije, sukladno pravilima Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora”, priopćilo je Ministarstvo.

“U svojoj notifikaciji Hrvatska je naznačila povrede počinjene od slovenske strane zbog kojih svrha i predmet Sporazuma o arbitraži ne mogu biti ispunjeni. Republika Hrvatska je ujedno obavijestila Republiku Sloveniju da od današnjeg dana prestaje s primjenom Sporazum o arbitraži, te da je o svojoj notifikaciju obavijestila i glavnog tajnika Ujedinjenih naroda koji je depozitar Sporazuma o arbitraži”, dodaje MVEP.

Stalni arbitražni sud priopćio je u četvrtak da je ostavku dao hrvatski član arbitražnog vijeća Budislav Vukas te je pozvao Hrvatsku da u roku od 15 dana imenuje novog arbitra, unatoč postupku izlaska iz arbitraže koji je pokrenuo Zagreb.

“Sada je na Republici Hrvatskoj da imenuje novog arbitra koji bi zamijenio profesora Vukasa kao člana suda”, kaže se u priopćenju.

Hrvatska bi arbitra, kaže sud, trebala imenovati u roku od petnaest dana a “u slučaju da se do tog roka ne izvrši imenovanje, člana će izabrati predsjednik arbitražnog vijeća”.

Budislava Vukasa je imenovala Hrvatska u peteročlano arbitražno vijeće.

Hrvatska pokrenula postupak za prestanak sporazuma

Hrvatska Vlada donijela je u četvrtak odluku o pokretanju postupka za prestanak sporazuma o arbitraži između Hrvatske i Slovenije o razgraničenju na Jadranskom moru zbog, kako tvrde, slovenske povrede tog sporazuma.

“Prekršena su i pravila i povjerljivost postupka”, ocijenila je Vlada nakon što je izbio skandal zbog otkrića da su se slovenski predstavnik u Stalnom arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog Ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik, dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca.

I sudac Jernej Sekolec i zastupnica Simona Drenik u međuvremenu su odstupili, a Slovenija je imenovala novog arbitra – predsjednika Međunarodnog suda pravde Ronnyja Abrahama – i predložila nastavak arbitraže.

“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova će obavijestiti Sloveniju da od datuma upućivanja diplomatske note prestaje primjenjivati sporazum. Osim toga, ministarstvo će obavijestiti Sloveniju da su se zbog povrede odredbi sporazuma stekli uvjeti za njegov prestanak sukladno međunarodnom pravu”, prenijela je hrvatska Vlada riječi šefice hrvatske diplomacije Vesne Pusić na službenom Twitter profilu.

“Nakon uvida u sadržaj njihovih razgovora koje nikada nitko nije demantirao, može se ustanoviti da nije samo riječ o kompromitiranju tih ljudi, nego i o samom predmetu u koji su nakon početka rasprave unošeni dodatni dokumenti protiv svih pravila”, rekla je Pusić.

Na to je Vladu svojom jednoglasnom odlukom u srijedu obvezao Hrvatski sabor. Za donošenje bile su potrebne dvije trećine svih zastupnika u Hrvatskome saboru, a glasao je 141 zastupnik.

Prema saborskoj odluci, Vladu se obvezuje “na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije potpisanog 4. studenoga 2009. godine, koji je na snazi od 29. studenoga 2010.”

Hrvatska Vlada je istovremeno razriješila Maju Seršić i Andreju Metelko-Zgombić dužnosti zastupnika Hrvatske u postupku pred Arbitražnim sudom. 

Pusić upoznala ambasadore s odlukom

Problem arbitraže o granici između Hrvatske i Slovenije nije riješen ostavkom slovenskog arbitra i imenovanjem novog, jer su u postupku ostali “zagađeni” dokumenti na temelju kojih sud ne može donijeti zakonitu odluku, tvrdi hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Ona je, nakon odluke Hrvatskog sabora, pozvala strane veleposlanike i objasnila im razloge za izlazak iz arbitraže koja se, prema Zagrebu, više ne može smatrati poštenom i neovisnom.

“Temeljni problem nije kompromitacija slovenskog arbitra. Glavna primjedba je da je dokumentacija temeljem koje bi arbitri trebali donijeti odluku zagađena činjenicom da je slovenski arbitar stavio unutra stavove, papire, dokumente nakon što je arbitraža već počela svoju raspravu i razmatranje slučaja”, rekla je Pusić.

Dodala je kako je to suprotno dogovorenim pravilima i da se tako ne može donijeti zakonita odluka.

“Budući da je nakon takvih poteza nemoguće ustanoviti koji su dokumenti koji su došli legalno, a koji su došli naknadno. Hrvatska smatra da je nemoguće donijeti odluku temeljem tako kontaminiranog materijala”, istaknula je Pusić.

Unatoč skandalu “Pirangate”, ministrica Pusić ističe da određivanje granice na kopnu i moru ostaje interes i Hrvatske i Slovenije, ali kroz neki drugi postupak.

“Hrvatska je svakako željela to riješiti putem arbitražnog sporazuma, u to smo uložili puno vremena, kvalitetnih ljudi i novaca. Ovakvo ponašanje slovenskog arbitra i agentice nanijelo je štetu i nama i slovenskoj strani koja također neće kroz ovaj postupak riješiti problem”, rekla je.

Pahor: Arbitražni sporazum nema alternativu

Veleposlanicima je na sastanku u ministarstvu dan opis najnovijih događaja oko arbitraže, prijevodi transkripata objavljeni u medijima, prijedlog zaključka Sabora te govori premijera Zorana Milanovića i ministrice Pusić u parlamentu.

Slovenski predsjednik Borut Pahor koji je 2009. kao premijer Slovenije potpisao arbitražni sporazum s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, u četvrtak je rekao kako sporazum nema alternative te da bi traženje novih puteva značilo povratak staroj praksi nepovjerenja i nesporazuma među državama.

“Arbitražni sporazum nema bolje alternative”, rekao je Pahor u posebnoj izjavi za slovenske medije, uoči šeste godišnjice hrvatsko-slovenskog susreta u Trakošćanu kada su Pahor i Kosor dogovorili arbitražni sporazum. U suprotnom bi se slučaju pokrenuo “proces negativne spirale”.

“Bio bi to proces negativne spirale s nepredvidljivim i neželjenim posljedicama, ne samo po bilateralne odnose, već i za mir i stabilnost u ovom dijelu Europe”, rekao je Pahor.

On je naglasio da su 2009. odnosi Hrvatske i Slovenije, pred sklapanje tog sporazuma, bili na “najnižoj razini, te da su nakon teških pregovora on i hrvatska premijerka uspostavili povjerenje i sporazum koji je osnova za rješenje otvorenog graničnog pitanja”.

“Sporazum je omogućio mir, sigurnost i dobrosusjedstvo, ali i prijateljstvo Slovenije i Hrvatske, a bit prijateljstva je da jedan drugome pomažemo i podupiremo se”, naveo je Pahor, dodavši da govori kao iskusan političar i predsjednik države, ali i kao čovjek.

Bećirović: Hrvatskoj prijeti izolacija

“U želji za izbornom pobjedom hrvatska vlada zauzima nacionalističke pozicije zbog čega Hrvatskoj prijeti izolacija”, ocijenio je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), sa sjedištem u Ljubljani.

Poteze slovenskog premijera Mire Cerara pohvalio je kao “spretne i umjerene”, te rekao kako njima Slovenija “dokazuje da opravdano pripada civiliziranom klubu – Europskoj uniji i NATO-u.

“U glavama hrvatskih političara još postoji ideja ‘velike Hrvatske’, a s malim zemljama koje imaju takve komplekse teško je razgovarati”, kazao je Bećirović za Televiziju Slovenija.

Po njegovim je riječima, vlada premijera Milanovića “najgora hrvatska Vlada do sada, jer popušta nacionalističkim pobudama sve kako bi ostala na vlasti, makar Hrvatska došla u izolaciju i prokockala međunarodni ugled”.

Bećirović je kazao da povlačenje austrijskog OMV-a iz programa istraživanja ugljikovodika u Jadranu zbog neriješenog graničnog prijepora Hrvatske i Crne Gore ilustrira takvu njegovu tvrdnju.

Rekao je da i EU teško komunicira s Hrvatskom u kojoj je velika politička polarizacija, neprimjerena Uniji u kojoj vlada bogatstvo različitosti.

“U Hrvatskoj političku polarizaciju ilustrira i to da premijer i predsjednica međusobno ne komuniciraju”, rekao je.

Dodao je i kako će spor oko arbitraže najviše naštetiti međusobnim ekonomskim interesima, no da ne može isključiti niti događaje u kojima bi slovenski turisti u Hrvatskoj bili izloženi incidentima.

Na pitanje treba li Slovenija kao protumjeru blokirati ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, Bećirović je rekao da Slovenija ne treba odgovarati na takav način nego se ponašati civilizirano.

“No, Hrvatska ima konflikte sa svim susjedima i mnoge ilegalne prijelaze s Bosnom i Hercegovinom na vrlo dugoj granici te bi premještanje Schengena sa slovensko-hrvatske na hrvatsko-bosansku granicu bilo riskantno za EU”, smatra Bećirović koji ne vjeruje da će Hrvatska tako brzo u Schengen kako najavljuju njezini političari.

Brglez: Postupak arbitraže na dva kolosjieka

Odluku hrvatske vlade da započne postupak izlaska iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom zbog teških povreda tog sporazuma, u četvrtak je komentirao predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez, član stranke premijera Mire Cerara, rekavši da će od sada postupak u vezi s arbitražom teći na dva kolosijeka i da Hrvatska neće lako moći otkazati ugovor.

“Sada će vjerojatno teći dva odvojena postupka – arbitražni sud nastavit će svoj rad, dok će na drugoj strani trajati postupak za prekid ugovora, što nije jednostavan proces i zahtijeva puno vremena”, kazao je Brglez, koji je prije ulaska u politiku bio profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani.

“No postupak opoziva arbitražnog sporazuma ne poništava njegovo važenje, sve dok on nije okončan, odnosno dok se dvije države o tome ne dogovore, a to mogu učiniti i uz pomoć trećega”, kazao je Brglez za Slovensku tiskovnu agenciju STA.

Slovenski pristanak na istupanje iz ugovora Brglez ne ocjenjuje vrlo vjerojatnim. “Onoga trenutka kad se arbitražni sud konstituira, on radi. Ako bi iz njega države istupile zato jer im arbitražna presuda ne odgovara i ako je ne bi poštovale, to bi onda značilo nepoštivanje međunarodnog prava”, kazao je Brglez.

Prema njegovim riječima zadnje izjave glasnogovornice Europske komisije govore da je EU svjesna važnosti arbitražnog sporazuma Slovenije i Hrvatske i mirnog rješavanja sporova na Balkanu općenito, “a ne samo u ovom slučaju”, prenosi Hina.

Ako bi se jedna strana iz toga jednostavno izuzela i ne bi poštivala dogovoreno, onda to ne bi bio dobar signal za širenje Europske unije, kazao je Brglez.

Dominantna teorija koju su nakon izbijanja skandala “Pirangate” razvili slovenski mediji jest da su hrvatske tajne službe prisluškivale slovenske dužnosnike i suce zato što je arbitar kojega je u arbitražu imenovala hrvatska strana njoj prenio informaciju da će arbitraža završiti u korist Slovenije te je onda odlučeno da se diskreditira cijeli proces i suce u arbitraži objavom tajno snimljenih razgovora.

Izvor: Agencije