Hrvatska vratila Srbiji optužnice za zločine

Hrvatski ministar pravde Orsat Miljenić vratio je Srbiji optužnice protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića i Tomislava Merčepa.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije te optužnice poslalo je drugi put u Zagreb početkom decembra. U Beogradu zvaničnih reakcija na odluku hrvatskog Ministarstva pravosuđa nema.

Vekić: Dosta mi je beogradskih optužnica

Ivan Vekić, jedan od trojice glavnooptuženih je ljut. Kaže da mu je dosta beogradskih optužnica.

„To što je Srbija željna hrvatskog teritorija, hrvatskih prava, to što mrzi hrvatsku slobodu, meni je kao Hrvatu žao. Drago mi je da postoje neprijatelji koje smo već učili povijesno nekoliko puta dok ih jednom ne naučimo do kraja kako se Hrvat i na koji način brani.“

„Hvala ljepa gospodinu  Miljaniću što je štiteći dostojanstvo i čast i prava građana odbio optužnice, a ako se nekom silom želi to napraviti, nek izvoli neka dođe, mi čekamo. A, Savo Štrbac, umjesto da smo ga ubili ovdje u Hrvatskoj, umjesto da je ostao bez glave, on sudi i kupi dokaze za rat koji je izgubio. Pa jesmo li ga mi započeli?“, rekao je Vekić.

Prvi put optužnice su u Zagreb stigle krajem jula 2011.godine. Tadašnji HDZ-ov ministar pravde Dražen Bošnjaković te optužnice proslijedio je nadležnim sudovima u Hrvatskoj da ih uruče optuženima.

Taj potez rezultirao je da u jesen 2011. godine hrvatski Sabor na inicijativu Vladimira Šeksa  donese zakon o ništavnosti određenih pravnih akata pravosudnih organa bivše JNA, SFRJ i Srbije.

Dokumenti JNA

Sporazum na koji se ministar pravosuđa Orsat  Miljenić pozvao vraćajući optužnice u Beograd je  Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, koji su u septembru 1997. potpisali tadašnji ministri spoljnih poslova dvije države, Mate Granić i Milan Milutinović.

“To su dokumenta bivše neprijateljske JNA. Ne prihvatljivo bi bilo postupati po takvim dokumentima. Pod dva, u njima se navodi da se radi o genocidu kojeg nije bilo u Republici Hrvatskoj, jer da ga je bilo i Haški sud bi ga istraživao. I tri, radi se o dokumentu koji se temelji na izjavama ljudi koji su nezakonito odvođeni u logore u Republici Srbiji”, kaže Orsat Miljanić, ministar pravde Republike Hrvatske.

Vraćanjem optužnice zadovoljan je i ministar branitelja Predrag Matić:

“Ministar pravosuđa pronašao je odredbu, pronašao je sporazum prema kojem to nije moguće i zahvalio se našim susjedima i pristigle optužnice spakirao optužnice u kuvertu i vratio odakle su stigle.“

Politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski kaže da se obje strane ponašaju kao djeca. Jedni koji šalju stare i napola izmišljene optužnice, a drugi koji su uvrijeđeni te da do sada nije čuo da postoji koncept uvrijeđene države.

U beogradskom Fondu za humanitarno pravo kažu da se radi o spornim optužnicama, a da ih je kao takve ocijenio i tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.

“Te vojne optužnice do sada su se pokazale kao vrlo politički motivisane i one do sada nisu  bile prihvatane od strane Hrvatske i u tom smislu je iznenađujuće da Srbija ponovo insistira na tim optužnicama”, navodi Sandra Orlović iz Fonda za humanitarno pravo.

Advokat Anto Nobilo kaže za Al Jazeeru da je ponovno slanje optužnica provokacija jer kako kaže odbrane Republike Hrvatske se ne može definisati kao pobuna. 

O mogućnosti da Srbija raspiše crvene interpolove potjernice, Nobilo kaže:

“Pitanje je dokle su oni spremni ići. Ja to ne znam. Nikolić je apsolutno nepredvidiv.  Mi znamo njegovu političku prošlost i ja se ne bih mogao kladit da oni neće raspisati i međunarodnu tjeralicu.”

Vojno tužilaštvo

Optužnice je 10. avgusta 1992. podiglo tadašnje jugoslavensko Vojno tužilaštvo i proslijedilo ih Vojnom sudu u Beogradu i u njima se na 26 stranica Šeks, Vekić, Glavaš i Merčep terete da su s umišljajem podstrekivali 40 vukovarskih branilaca koji su takođe optuženi na izvršenje krivičnih djela genocida i oružane pobune.

Njih četvorica se terete da su kao ovlašteni predstavnici organa vlasti Hrvatske i čelni ljudi u HDZ-u za Slavoniju u februaru i martu 1991. govorili i zalagali se za uništenje Srba u Hrvatskoj.

Izvor: Al Jazeera