Hrvatska želi dio kolača ‘teškog’ 44 milijarde eura

Philip Rus, Cikloturizam, Turizam, Cikloturist
Philip Russ: Vratit ću se i dovesti sa sobom svoje prijatelje da bicikliraju sa mnom (Ustupljeno Al Jazeeri)

Philip Russ je 54-godišnjak iz engleskog gradića Foweya, u okrugu Cornawall, jedan je od 60 milijuna aktivnih biciklista u Europi, od kojih mnogi spadaju u posebnu grupu turista – cikloturista – koji svoje godišnje odmore koriste tako da na dva kotača s ljudskim pogonom istražuju i upoznaju predjele svojih ili drugih zemalja.

Cikloturizam europskoj ekonomiji godišnje donosi blizu 44 milijarde eura, što je otprilike u razini kružnih putovanja brodovima – cruisinga.

Philip je jedan od pripadnika “potkategorije” cikloturista – putuje Europom kamperom birajući destinacije, svoje bicikle vozeći sa sobom.

Nije lako biti biciklistički vodič

‘Filozofija’ Šenkincove agencije je da cikloturisti, kojih godišnje ugosti 700 do 800, osjete destinaciju svim osjetilima, a ne da ih se samo provede od točke A do točke B, jer su emocije i doživljaj ono što će ponijeti kući i što će ih sjećati na Hrvatsku.

No, posao biciklističkog vodiča nije onakav kako se misli – sjedneš na bicikl, voziš i vodiš 30-ak ljudi iza sebe.

‘Možda desetak posto cijele priče, jer danas biciklistički vodič mora biti i animator, mora biti dobar poznavatelj povijesti i geografije, mora znati ispričati nešto o raznim sortama vina i gastro ponudi, biti psiholog koji zna kontrolirati tu skupinu. Ponekad mora biti i doktor, jer u takvim aktivnostima nerijetko dolazi i do ozljeda. Naravno, pomoć mora biti i oko održavanja bicikala, popraviti neki sitni kvar.’

Prošlog je vikenda ciljano stigao u Hrvatsku, koja ima ambiciju pozicionirati se među najvažnije i najbolje europske cikloturističke destinacije i tako uzeti dio svojeg “kolača”, jer su istraživanja pokazala da cikloturisti dnevno troše 30 posto više od drugih turista.

Kanada, Novi Zeland, Maroko, Hrvatska…

Philip je “zapeo” na otoku Krku – biciklirajući po njemu, oduševila ga je priroda, pa se zadržao dulje nego je planirao.

“Hrvatska je u svemu ispunila moja očekivanja – priroda je predivna, zemlja je još uvijek čista i more bistro, nema zagađenja. Hrana i pivo sjajne su kvalitete. Odlične su rute i staze s povijesnim znamenitostima”, kaže Philip.

U posljednje dvije godine biciklirao je po Rocky Monutainsu u Kanadi, novozelandskim otocima, saharskim dijelom Maroka i diljem Europe. No, Hrvatska ga se posebno dojmila.

“Vratit ću se, itekako. I dovesti sa sobom svoje prijatelje da bicikliraju sa mnom.”

Za bicikliranje je angažirao biciklističkog vodiča Bojana Šenkinca, koji je prije više godina otvorio vlastitu agenciju koja nudi kompletnu uslugu cikloturizma. Cikloturisti su, kaže Šenkinc, po mnogo čemu specifični i iziskuju poseban trud da ih se zadrži – kao i drugi turisti, traže vrhunsku uslugu, ali ni to nije jamac da će se uskoro vratiti, koliko god ih se destinacija dojmila.

“Statistika pokazuje da se samo 10 posto turista koji putuju i upoznaju destinacije biciklom vraća na onu u kojoj su već boravili, dok ovih 90 posto mijenjaju destinaciju svake godine – kad god im se pruži prilika, odlaze na drugu destinaciju kako bi je upoznali biciklom”, kaže Šenkinc.

Po kontinentu i diljem obale

Cikloturizam je, kaže, trend koji na godišnjoj osnovi raste 20 posto što se prihoda i zarade tiče i jedan je od brzorastućih trendova.

To se, kaže, vidi i po sve većem broju dolazaka gostiju, interesu za turama i biciklističkim kartama, a raste i interes domaćih iznajmljivača, turističkih agencija… Smještajni se kapaciteti sve više prilagođavaju toj vrsti gostiju. Njihova agencija cikloturiste vodi i po kontinentu i diljem obale.

“Shvatili smo i vidjeli što gost želi, kakav tip tura mu treba i kakvu vrstu ponude želi. Na temelju toga smo i mi počeli s kreiranjem raznih biciklističkih ruta, programa za druge agencije i turističkih karata i projekata. Odnedavno smo registrirali i turističku agenciju specijaliziranu upravo za manje grupe ljudi, prilagođavanje njihovim zahtjevima i željama i osmišljavanjem nekih jednodnevnih i višednevnih izleta, ne samo u Hrvatskoj, nego i u inozemstvu, jer smo vidjeli da postoji ne samo potreba inozemnih gostiju, nego čak i naših ljudi za biciklističkim izletima i upoznavanjem biciklističkih destinacija u Sloveniji, Italiji, Austriji…”.

Povrat investicije u godinu-dvije

Instrumenti za egzaktno mjerenje broja cikloturista ne postoje, ali otkad su krenuli s programom, javlja se velik broj ljudi, više hotela su ugovorili pripreme ekipa cikloturista.

Ljudi, kaže Stella, svakodnevno javljaju da je velik interes cikloturista za dolascima, tako da i oni koji iznajmljuju bicikle govore o porastima.

No, o zaradama onih koji se time bave radije ne bi govorio.

‘Imali smo probleme kad smo objavili neke od tih zarada, tako da to ne bih htio ponavljati, jer kad su ljudi saznali koliko im susjedi zarađuju došlo je do određenog negodovanja, što smatram da je bezveze, jer je ako čovjek pošteno zarađuje, ne znam u čemu je tu problem. Bicikle se iznajmljuju od 100 do 400 kuna [13,5 do 54 eura], zavisi od vrste i kvalitete bicikle, je li električna ili obična, da li se iznajmljuje u području gdje dolaze jahtaši, koja vrsta turista uzima… Ima puno faktora koji utječu na to, ali činjenica je da svi koji se ozbiljno time bave imaju stvarno obrtnu investiciju u godinu ili dvije maksimalno.’

Ovisno od kuda cikloturisti dolaze, zanimaju ih različite destinacije – tako Istru i Kvarner preferiraju gosti s njemačkog govornog područja, Dalmaciju s otocima oni iz Australije, Novog Zelanda, Južnoafričke Republike i Velike Britanije te Skandinavci, dok Izraelci, primjerice, više biraju kontinent, poput Like i Gorskog kotara.

Dnevnica vodiča do 150 eura

Zaradu je, kaže, teško procijeniti, kao i prosječnu cijenu usluge – to ovisi o vrsti turista, primjerice dovode li bicikle sa sobom, trebaju li transfer na rutu za bicikliranje, radi li se o poludnevnoj, jednodnevnoj ili višednevnoj ponudi. Ima i cikloturista koji iz svojih zemalja stižu biciklom – u tom slučaju usluga može biti višetjedna pa i višemjesečna.

“Ako je neka poludnevna tura, deset do 25 eura po osobi, do višednevne, koja uključuje recimo ‘al inclusive’, koja može doseći u tjedan dana i po 1.000-1.500 eura po osobi. To je raspon cijena ovisno o tome što uključuje cijeli aranžman. Ako govorimo da imamo jedar par, dvije osobe, za jedan vikend s najmom bicikla, s vođenjem i ako bi išli bez smještaja, po osobi bi došlo između 60 i 90 eura.”

No, naglašava, od toga se uz puno truda i rada na sebi kao vodiču može solidno živjeti – u udarnoj sezoni tijekom ljeta, ako su dobre grupe i ture, može se dobro zaraditi.

“Možemo govoriti o nekom prosjeku dnevnica za biciklističke vodiče koja se kreće između 100 i 150 eura. Ali, to sve ovisi o broju ljudi, ne može se ista cijena naplatiti grupi od 30 ljudi ili ako su samo dvije osobe.”

Kao i u slučaju mnogih drugih inovacija u hrvatskom turizmu, i u cikloturizmu je Istra “pionir” u Hrvatskoj. U posljednjih 15-ak godina biciklističke staze su umrežili kroz subregije, za koje su napravili karte kako bi na jednostavniji način gosti mogli upoznati destinaciju. Standardizirali su staze, karte i biciklističku signalizaciju, uveli biciklističku infrastrukturu, koja u Hrvatskoj, kaže Šenkinc, općenito još nije na razini kao u drugim zemljama Zapadne Europe.

Obilježavanje 3.500 kilometara staza

Pod “palicom” uspješnog hrvatskog biciklista Martina Čotara, Istarska razvojna turistička agencija već godinama educira u Hrvatskoj relativno novu djelatnost turističkog vodiča, koji su sve traženiji. Od 2008. godine educirali su 200-tinjak osoba na razini Hrvatske, od kojih je velik dio, kaže Čotar, aktivan kroz klubove i udruge, radeći za agencije ili otvarajući svoje.

“Naša edukacija je usmjerena takvom stručnom usavršavanju, gdje nastojimo ljudima koji se tek počinju time baviti ili se već bave pa unapređuju znanje, da im pružimo najkonkretnije, najjasnije, najsmislenije informacije i znanje koje će moći doslovno idući tjedan, da tako kažem, koristiti u praksi, naravno, paralelno s razvojem iskustva”.

Financijska potpora kontinentu

Hrvatski ministar turizma Gari Cappelli potpisao je nedavno s predstavnicima 14 kontinentalnih županija ugovore o dodjeli bespovratnih potpora za razvoj cikloturizma na kontinentu, za što je ove godine osigurano dodatnih pet milijuna kuna (673.000 eura).

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja gdje je gotovo cijeli teritorij pogodan za cikloturizam, ističu u Ministarstvu, a kontinent ima najbolje preduvjete za to – očuvanu prirodu, ravničarski teren te već postojeće brojne biciklističke rute, koje treba dodatno povezati i umrežiti.

Svaka županija dobiti će 350.000 kuna potpora (47.000 eura).

‘Razvoj cikloturizma, uz ostale proizvode, poput gastro ili zdravstvenog turizma, ima veliku važnost za razvoj turizma kontinenta, odnosno jačanje njegove turističke atraktivnosti kroz stvaranje dodatnih sadržaja. U konačnici, jačanje kontinenta u turističkom smislu pridonosi ravnomjernijem turističkom razvoju naše zemlje, produljenju turističke sezone te pozicioniranju Hrvatske kao destinacije raznolike i bogate turističke ponude’, istaknuo je Cappelli.

Mnogo regija sada kreće u tom smjeru, posebno na obali. Priključile su se i Zadarska, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija, a Čotar kaže kako im imponira što su gotovo sve preuzeli iz istarskog iskustva pa ne moraju prolaziti “porođajne muke” koje su oni morali.

Priznaje to i Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, koja od 2012. godine radi proboj. Prihvatili su se posla kroz promociju i konkretne poteze – u suradnji sa Županijom, Hrvatskim cestama i Hrvatskim šumama, uvode standardnu signalizaciju i kompletno obilježavanje 3.500 kilometara staza, pokrivenih kartama i GPS lokatorima.

Paralelno su krenuli i s osnaživanjem biciklističkih utrka te uvode oznaku kvalitete za “bed&bike” hotele i agencije.

Istra zaradi pet miliona eura

“Imamo zainteresiranih nekoliko stotina privatnih iznajmljivača i oko 40 hotela da se označe. Ugovori će upravo krenuti na teren. Radi se o kompletnom, sustavnom razvoju cikloturizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji i već sada imamo neke pokazatelje – primjerice, Istra ima zaradu od cikloturizma pet milijuna eura, mi smo imali možda 100.000 eura, a sada do kraja godine već očekujemo milijun eura”, kaže Stella.

No, ne radi se, kaže samo o tome da ti turisti troše novac – cilj je razvoj održivog turizma, a ti gosti utječu na manje zagađenje. Posebno je važno što cikloturizam produljuje sezonu, jer je idealno vrijeme za to predsezona i posezona, kada su temperature umjerenije. U svemu tome Istra im je, kaže, konkurencija, još više partner.

“Cilj je u krajnjoj liniji da Hrvatska bude jedna od najvažnijih i najboljih destinacija cikloturizma u Europi”, zaključuje Stella.

Izvor: Agencije