Hrvatski budžet skrojen bez hrabrosti

Novotny kaže da je proračun nastavak pogrešnih politika (Igor Kralj / Pixsell)

Piše: Tomislav Šoštarić

Proračun za 2016. godinu – prvi veliki ispit Vlade hrvatskog premijera Tihomira Oreškovića, koja inzistira na tome da je reformska – sudeći prema ocjenama hrvatskih stručnjaka s kojima smo razgovarali, u ovom trenutku ne pokazuje njenu bitnu reformsku ni razvojnu usmjerenost.

U odnosu na proračune kakve su donosile sve hrvatske vlade u posljednjih 15-ak godina, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny, i prvi proračun ove Vlade u biti predstavlja nastavak istih tendencija.  

“Planirani su nešto viši prihodi jer Vlada vjeruje da će se pozitivna ekonomska kretanja nastaviti u 2016. te da će se prihodi povećavati. Neke manje uštede su napravljene, ali glavna strukturna pitanja na strani rashoda nisu adresirana”, smatra Novotny.

Budući da bitnih iskoraka u odnosu na prijašnje proračune nema, Novotny podsjeća da je Europska komisija, u okviru procedure prekomjernih proračunskih manjkova i makroekonomskih neravnoteža, izradila posebne obvezujuće i neobvezujuće preporuke za Hrvatsku.

Ni ‘hladan tuš’, ni smanjivanje deficita

No, prethodna vlada Zorana Milanovića, po njegovom je mišljenju u svojoj zadnjoj godini mandata samo identificirala probleme, ali nije poduzimala strukturne mjere, čekajući izbore.

Stoga je ova Vlada, napominje Novotny, morala slijediti preporuke Europske komisije te izraditi srednjoročni plan otklanjanja izvorišta deficita i punu stabilizaciju javnih financija do 2020.

“Ako već Vlada nije mogla svom biračkom tijelu ‘prodati’ proračun koji bi sadržavao ‘hladan tuš’ smanjivanja javne potrošnje za 10-ak milijardi kuna [1,33 milijarde eura] i privatizaciju državnih poduzeća, tada je morala predložiti kredibilan plan postupnog smanjivanja deficita do 2018. godine. Tek takav proračun bi otvorio perspektive ubrzanog ekonomskog rasta”, objašnjava Novotny.

Novotny podsjeća da Europska komisija preporučuje zahvate u sektoru obrazovanja, zdravstva, mirovinskog sustava i državnih poduzeća.

No, novi proračun takve i druge bitne zahvate i promjene ne predviđa te se stoga, smatra, ne može smatrati reformskim.

“Ovaj je, dakle, proračun jednostavno nastavak pogrešnih proračunskih politika, tako da naravno nema govora niti o razvoju niti o reformama”.

Osim toga, Novotny već sada smatra da će sigurno doći i do njegovog rebalansa i to prije svega zbog zahtjeva Europske komisije iz spomenutih procedura prekomjernih manjkova i makroekonomskih ravnoteža.

Prema njegovom mišljenju, posebno su neodrživi mirovinski i zdravstveni sustav te će biti potrebno sniziti troškove.

Ovako će, zaključuje Novotny, Europska komisija, u kontekstu procedure proračunskog deficita, i dalje izvršavati pritisak i tražiti promjene u strukturi proračunske potrošnje.

Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić smatra da se pri izradi ovog prijedloga proračuna moglo pokazati više hrabrosti i političke spremnosti te isplanirati neke rezove na rashodovnoj strani.

Reforme moguće 2017.

Prema njegovom mišljenju, za to ima prostora u, primjerice, masi plaća. Plaće su pak u Vladi, zajedno s mirovinama, odlučili izostaviti iz mjera štednje.

Stojić naglašava da je udio plaća u Hrvatskoj od 11 posto BDP-a, među najvišima u istočnoj Europi.

“No, ako je ‘cijena’ zamrzavanja mase plaća i socijalnih transfera izbjegavanje rizika povećanja plaća u javnom sektoru za šest posto, onda se može ocijeniti da je rashodna strana proračuna s obzirom na kratak manevarski rok prudentno postavljena”, ističe Stojić.

U 2016. godini Stojić ne očekuje rebalans proračuna koji bi uključivao reformske sadržaje. No, kako kaže, moguće su korekcije tehničke prirode, u smislu određenih preraspodjela.

I Stojić tako smatra da se, u ovom trenutku, radi o proračunu kontinuiteta jer se i dalje velika nada polaže u to da će fiskalnu konsolidaciju izvući prihodna strana proračuna.

“Ako ne kroz povećanje poreza kao u proteklim godinama, onda, kao što je sada slučaj, kroz gospodarski ciklus, odnosno rast BDP-a. S obzirom na okolnosti i skučen tajming za izradu smjernica fiskalne politike i ovogodišnjeg proračuna, očekujemo da proračun za 2017. pokaže reformski kapacitet i fiskalni kredibilitet”, zaključuje Stojić.

Izvor: Al Jazeera