Hrvatski javni dug dosegnuo 68 posto BDP-a

Javni dug Hrvatske dosegnuo je u prvom tromjesečju 68 posto bruto društvenog proizvoda, dok je u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 67,4 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata, a analitičari očekuju njegov daljnji rast.

Prema podacima Europskog statističkog ureda, hrvatski javni dug dosegnuo je u prvom tromjesečju 221,8 milijardi kuna (29 milijardi eura), što je za 1,6 milijardi kuna (209 milijuna eura) više nego u prethodnom kvartalu.

“Zadržan je lagani uzlazni trend javnog duga u prvom tromjesečju, što je u skladu s očekivanjima. Do kraja godine procjenjujemo da bi njegova razina mogla dosegnuti 73 posto BDP-a, ili nominalno oko 237 milijardi kuna (31 milijardu eura)”, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci, javlja Hina.

Posljedica budžetskog deficita

Kako ističe, u drugom tromjesečju vidjet će se u javnom dugu i nedavno zaduženje države od 1,25 milijardi eura na tržištu.

“Porast javnog duga posljedica je ponajviše proračunskog deficita, koji će, prema našim prognozama, ove godine biti malo iznad pet posto BDP-a”, navodi Kovač.

Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria, također ističe da je proračunski deficit jedan od glavnih pokretača rasta javnog duga.

“Unatoč velikom proračunskom manjku, prvo tromjesečje donijelo je bitno usporavanje rasta javnog duga, što je posljedica korištenja sredstava osiguranih na kraju 2013. godine za financiranje u prvoj polovici godine, kad su i najveća ovogodišnja dospijeća”, kaže ona.

Nova metodologija donosi rast duga

Smatra da, zbog sporosti restrukturiranja u javnim poduzećima, u sektoru prometa, koji su ujedno i glavni primatelji državnih jamstava, rizik od nastavka rasta duga ostaje prisutan.

Udjel javnog duga raste i zbog toga što je BDP i dalje u silaznoj putanji, dok je inflacija izuzetno niska.

Makroekonomisti upozoravaju da bi udjel hrvatskog javnog duga u ovoj godini mogao snažno porasti i zbog promjene u Eurostatovoj metodologiji izračuna.

“Već jesenska promjena metodologije obuhvata dug opće države, u skladu s novom metodologijom ESA 2010, mogla bi značajno i statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegovog udjela u BDP-u, s obzirom na to da postoji mogućnost da u obuhvat budu uključeni Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb s popriličnim obvezama”, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Uključe li se i dugovi autocesta, kao i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, u izračun ukupnog javnog duga, njegov udjel mogao bi, smatra Kovač, dosegnuti i 85 posto BDP-a.

HNB: Rast duga pritišće stabilnost

Prema ocjeni Hrvatske narodne banke, veliki pritisak na financijsku stabilnost Hrvatske proizlazi iz brzorastućega javnog duga, koji će se, prema metodologiji ESA 95, približiti razini od 70 posto BDP-a.

U najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost HNB podsjeća da je stopa rasta hrvatskog javnog duga jedna od najvećih među usporedivim zemljama.

Pritom pojašnjava da je tome pridonijelo preuzimanje dugova brodogradilišta i drugih javnih poduzeća te plaćanje dugova zdravstvenih ustanova tijekom 2012. i 2013. godine.

Međutim, projekcija rasta javnog duga upućuje na znatno usporavanje, zahvaljujući smanjenju manjka u okviru procedure prekomjernog deficita, kažu u HNB-u.

Početkom ove godine Hrvatska je potpala pod proceduru prekomjernog deficita, mehanizam Europske unije osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod dopuštenih tri posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Šok scenarij

“Tijekom 2014. i 2015. godine očekuje se povećanje javnog duga, ali po znatno nižim stopama rasta. Naime, javni dug bi u 2014. godini mogao porasti za oko 1,9 postotnih bodova udjela u BDP-u, a u 2015. godini za samo 0,2 postotna boda”, navode u HNB-u te također upozoravaju da bi se do kraja 2014. godine, zbog prilagodbe ESA 2010, razina javnog duga mogla povećati radi uključivanja duga javnih poduzeća koja spadaju u sektor države.

U HNB-u ocjenjuju i da je struktura hrvatskog javnog duga, prema preostalom dospijeću, vrlo povoljna.

Uz to, napominju da bi udio javnog duga u BDP-u, prema programu konvergencije, trebao doseći vrhunac tijekom ove godine, zaustaviti se u 2015. godini i nakon toga lagano smanjivati.

Međutim, HNB navodi i da bi javni dug prema šok-scenariju u 2015. godini mogao dosegnuti 77,4 posto.

Šok scenarij procjenjuje razinu duga u okolnostima deprecijacije u 2014. godini od 10 posto i pada BDP-a za 2,5 posto.

“Zbog velikog udjela eura i drugih valuta u javnom dugu i padu BDP-a, u slučaju kombiniranog šok-scenarija, došlo bi do povećanja javnog duga za sedam postotnih bodova udjela u BDP-u”, kaže se u najnovijoj publikaciji HNB-a.

Izvor: Agencije