Hrvatski kanal u BiH uzburkao duhove

Odluka Vijeća ministara BiH o uvođenju kanala na hrvatskom jeziku je izazvala dosta reakcija u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini i dalje stižu reakcije na prijedlog Vijeća ministara o izmjeni zakona o Javnom RTV sistemu i o osnivanju kanala na hrvatskom jeziku.

"Osim što su bošnjačke stranke najavile kako će tu odluku osporiti u Parlamentu, javilo se i udruženje BH novinari s pozivom da se ne provode nikakva nova rješenja dok se ne završi dugogodišnji proces uspostavljanja javnog RTV sistema", izvijestio je novinar Al Jazeere Ivan Pavković.

Ivica Šimunović bio je dugogodišnji urednik na Radiju Herceg Bosne. Kuća se zvala zapravo Radio televizija. Televizijski dio nije nikad ni pokrenut a radio je, zbog nemara, lagano propadao. S obzirom na sve što se događalo u tom mediju, Šimunović smatra desetljetnu priču hrvatskih stranaka o hrvatskom kanalu vrlo neiskrenom.

Šimunović za Al Jazeeru kaže: "Zaista mi je mučno više slušati tu priču o kanalu na hrvatskom jeziku, jer nema veze s nečim što je ozbiljno i sustavno. To je skretanje pozornosti."

No, kocka je bačena, a prašina se digla. Do te mjere da je SDP odluku za hrvatski kanal nazvao putem u nove entitete i vrlo opasnom. Koalicijski partneri iz Mostara tome se, kažu, čude te iz reakcija iščitavaju drukčije opasnosti.

Politički koncept

"Mislimo da se iza svega krije jedan politički koncept ustroja države koji ne podrazumijeva punu jednakopravnost hrvatskog naroda. Ništa drugo ne mogu zaključiti iz ovih reakcija. I jedna želja za monopolom na tim kanalima", ocijenio je Veso Vegar iz stranke HDZ 1990.

Damir Hadžić, SDP-ovac na čelu Ministarstva prometa i veza, kaže kako su u njegovom Ministarstvu bili blizu odluke o rješenju tzv. hrvatskog pitanja u javnom servisu BiH.

Projekt je počeo njegov prethodnik iz HDZ-a 1990. No, sada je, kaže, zbog odluke Vijeća ministara, koju će SDP blokirati u Parlamentu, to obustavljeno.

Ministar Hadžić je rekao: "Mi smo na nivou ministarstva, vi znate da je moj prethodnik danas zamjenik ministra, tražili rješenje za relaksaciju da kažemo i hrvatskog pitanja. Odnosno nastojanja da najmalobrojnijem narodu u BiH obezbjedimo ono za što vjeruju da imaju druga dva naroda".

U BiH postoji državna BHT televizija te dvije entitetske televizije, Federalna i televizija Republike Srpske.

Trebala je biti uspostavljena i korporacija javnih emitera koja bi obuhvatila tehniku svih televizija, što se teško provodi zbog političkih opstrukcija. Jednako je završio i projekt tri jaka televizijska centra. Na mostarskoj lokaciji nije urađeno ništa.

Mrtvo slovo

"U Mostaru je trebao biti izgrađen produkcijski centar javnoga servisa BiH. Planovi su pokrenuti još prije 12 godina. No, stanje je ovakvo kakvo jeste a plan je ostao mrtvo slovo na papiru", izvijestio je Pavković.

Cijeli sistem javnog emitiranja i neovisnosti medijskih kuća vrlo je upitan, smatra novinar i politički analitičar Zoran Krešić. Presudnim smatra utjecaj bošnjačkih i srpskih političkih elita.

"Ne bih rekao da je on javni servis. Izuzev BHT-a, koja makar se čini , ne pripada nikome. Ono što je evidentno, kroz dva entitetska emitera se zrcali politika vodećih stranaka. Na FTV-u to je SDA, na TVRS-a to je SNSD", ocijenio je Krešić.

Politika, zapravo, već duže priječi razvoj sistema javnoga emitiranja u BiH. Priča o hrvatskom kanalu dodatno je uzburkala duhove.

No, cijeli sistem zapravo jedva preživljava. Dovoljan je podatak da je to je jedan od rijetkih evropskih emitera koji nije ni počeo proces digitalizacije pa bi medijska izoliranost mogla zaprijetiti cijeloj zemlji.

Izvor: Al Jazeera
 

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.