Oglasi

Hrvatski sabor usvojio Zakon o državnoj imovini

Usvajanje zakona izazvalo je reakcije u Bosni i Hercegovini jer se procjenjuje da se na području Hrvatske nalazi imovina bh. kompanija i građana vrijedna najmanje deset milijardi eura.
Za zakon su glasala 83 zastupnika, među njima i Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine

Hrvatski sabor donio je u petak Zakon o upravljanju državnom imovinom koji će resornom ministarstvu omogućiti da upravlja nekretninama na kojima su kampovi, zemljištima izdvojenim iz poljoprivrednog zemljišta ako se na njima planira izgradnja golf-terena, hotela, kampova te drugim objektima za turističke usluge.

Zakon, koji je dobio potporu većine zastupnika (83 zastupnika glasalo je za nj), omogućuje stavljanje u funkciju nekretnina za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, kao što su bivša odmarališta na hrvatskoj obali koja 28 godina propadaju, na način da se daju u dugoročan zakup.

Ministarstvo državne imovine upravljat će nekretninama na kojima su kampovi neovisno o tome gdje se nalaze. Dosad su četiri institucije upravljale njima: ministarstva državne imovine i turizma, Hrvatske šume i jedinice lokalne samouprave.

Na te se jedinice prenosi vlasništvo nad nekretninama koje su u naravi do 31. prosinca 2017. bile škole, domovi zdravlja, bolnice, vrtići, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, trgovi, dječja igrališta, sportsko-rekreacijski objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen-domovi i tržnice.

Marić: 'Zakon uvažio duh naroda koji je imovinu stvarao'

Ministarstvo državne imovine upravljat će i planinarskim domovima, a novina je da će i trgovi biti vlasništvo gradova i općina.

"Zakon o upravljanju državnom imovinom usmjeren je na zaštitu i aktivaciju državne imovine, a njegova primjena utjecat će na rast zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP)", istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić.

Zakon, tumačio je, donosi novi zakonski okvir za aktivaciju zapuštene imovine, on je alat za poticanje gospodarske aktivnosti i demografski impuls, dat će krila kapitalu i potaknuti poduzetnički duh i moral te utjecati na rast poduzetničkog optimizma.

"Ovo nije zakon kriptiranih namjera, nije stranački zakon, nije zakon interesnih grupacija ni bratstava ni kartela. Ovo je zakon koji je uvažio duh naroda koji je imovinu stvarao", poručio je Marić.

I Ljubić glasao za zakon

Usvajanje zakona izazvalo je reakcije u Bosni i Hercegovini jer se procjenjuje da se na području Hrvatske nalazi imovina bh. kompanija i građana, uglavnom hoteli i odmarališta, vrijedna najmanje deset milijardi eura.

Strahuje se da se zakonom omogućuje hrvatskim vlastima da bh. imovinu na svom teritoriju daje u zakup, što otvara vrata prodaji nekretnina koje su gradile nekad velike kompanije iz Bosne i Hercegovine.

Član 71. zakona navodi da Republika Hrvatska nekretnine na koje se odnosi Uredba o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriji Republike Hrvatske može dati u zakup na određeno vrijeme, po provedenom javnom natječaju, do sklapanja međunarodnog ugovora kojim će se razriješiti imovinskopravni odnosi na tim nekretninama ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja.

Portal Klix prenosi kako je za usvajanje zakona glasao i zastupnik hrvatske dijaspore Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i bivši zastupnik u državnom parlamentu Bosne i Hercegovine.

Bez rješenja na razgovorima

Oglasili su se i iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, podsjećajući kako su pregovori državnih izaslanstava Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o zaključenju Ugovora o imovinskopravnim odnosima počeli još 1997. godine. Nakon što je stupio na snagu Sporazum o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ, pregovori su nastavljeni i vođeni tijekom 2004., pa sve do 2009. godine. Nakon niza pregovora Ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa između tih dviju zemalja nije zaključen, navode u Ministarstvu.

Navode i kako su u više navrata pokušali zakazati sastanak s hrvatskim predstavnicima zaduženim za pitanja sukcesije, te podsjećaju da se ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša u veljači ove godine sastao s ministrom državne imovine Republike Hrvatske Goranom Marićem. Tema sastanka bila je sukcesija imovine dviju država.

"I pored jasnog napora ministra Grubeše da se pregovori nastave i da se o ovom pitanju razgovara na najvišoj razini, uspjeh je izostao", navode u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine.

"Sklapanje Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske je pravno pitanje dvije suverene države i Bosna i Hercegovina i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem već je to nužno riješiti diplomatskim putem. Republika Hrvatska ima pravo na teritoriju svoje države da uređuje pravna pitanja zakonima, ali cijenimo da pitanje imovine koja je zaštićena Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije svakako treba rješavati na bilateralnom temelju s predstavnicima Bosne i Hercegovine", poručuju iz tog ministarstva.

Izvor: Al Jazeera i agencije