Hrvatskoj odobren zajam od 150 miliona eura

Hrvatska se nalazi među desetak zemalja regije za koje su prognoze MMF-a korigirane naniže (EPA)

Svjetska banka odobrila je Hrvatskoj zajam od 150 miliona eura kao pomoć naporima hrvatske Vlade za ubrzavanje održivog oporavka konsolidacijom javnih financija i jačanjem investicione klime.

Zajam, koji je odobrio Odbor direktora Svjetske banke, usmjeren je na dva područja, od kojih je prvo fiskalna konsolidacija prilagođavanjem potrošnje u sektorima državne administracije, zdravstva, penzija i socijalne politike.

Drugo područje koje treba podržati ovaj zajam jeste poboljšanje poslovnog okruženja i smanjenje učešća države u korporativnom sektoru, prenose hrvatski mediji.

Svjetska banka navodi da su hrvatske vlasti već poduzele mjere za jačanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjivanje administrativnih i regulatornih prepreka za poslovanje, ubrzavanje privatizacije državnih firmi, te jačanje okvira za inovacije.

Izvještaj MMF-a o regiji

Zemlje regije središnje, jugoistočne i istočne Europe u ovoj će godini zabilježiti gotovo dvostruko veći gospodarski rast nego lani, u prosjeku za 2,3 posto, no Hrvatska je među zemljama za koje su pozitivna očekivanja korigirana te se u ovoj godini očekuje nastavak gospodarskog pada, za 0,6 posto – prognoze su Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz danas predstavljenog izvješća “Regional Economic Issues”.

Voditeljica Odjela za europske zemlje s rastućim tržištima u MMF-ovom Sektoru za Europu Anna Ilyina istaknula je da su pozitivni gospodarski trendovi u regiji počeli u drugoj polovici prošle godine, uglavnom potaknuti oporavljenom domaćom potražnjom i pozitivnim utjecajem neto izvoza, prenosi Hina.

MMF očekuje da će se taj oporavak nastaviti i u ovoj godini te da bi prosječna stopa rasta za regiju nakon prošlogodišnjih 1,2 posto u ovoj godini mogla dosegnuti i 2,3 posto.

Hrvatska se, međutim, nalazi među desetak zemalja ove regije za koje su prognoze MMF-a korigirane naniže.

Krajem prošle godine iz tog fonda su za 2014. prognozirali rast hrvatskog gospodarstva od 1,5 posto, no već početkom travnja ove godine ta je prognoza korigirana, te se sada očekuje pad od 0,6 posto, a oporavak, odnosno blagi rast od 0,4 posto, prognoziran je tek za 2015. godinu.

Ilyina je, pritom, kao rizike o kojima bi moglo ovisiti ostvarenje prognoza za cjelokupnu regiju istaknula još relativno slabu stopu rasta u eurozoni te visoku volatilnost na međunarodnim financijskim tržištima, koja može negativno utjecati na uvjete stranog financiranja, što predstavlja značajan rizik za te zemlje.

Ova regija, naime, znatno ovisi o inozemnim izvorima financiranja, posebno njen privatni sektor, koji samo u Hrvatskoj gotovo 30 posto svojih potreba za financiranjem zadovoljava izravnim zaduživanjem u inozemstvu.

Neizvjesnost zbog krize u Ukrajini

Ipak, jednu od najvećih neizvjesnosti za ostvarenje očekivanog rasta u regiji, kazala je Ilyina, predstavlja kriza u Ukrajini, te s njom povezan problem visoke ovisnosti dijela europskih zemalja o ruskom plinu.

Hrvatska, dodala je, ima i svoje specifične ranjivosti, primjerice visoku razinu javnog duga i potrebu za financiranjem države koja je relativno visoka u usporedbi s ostalim zemljama regije.

Tu su i “stari” strukturni problemi hrvatskog gospodarstva, poput tržišta rada, ali Ilyina ističe kako se hrvatska vlast tim dijelom problema, ipak, počela baviti.

Izvor: Agencije