Oglasi

HRW: Hrvatska ilegalno i nasilno vraća migrante u BiH

Dvadeset ispitanika svjedočilo je kako su ih pritvorili ljudi koji su se identificirali kao hrvatska policajci.
HRW u svom izvještaju daje detaljne iskaze 13 muškaraca, 6 žena i jednog 15-godišnjeg dječaka o tretmanu hrvatske policijeAl Jazeera

Hrvatska policija vraća migrante nazad u Bosnu i Hercegovinu, u nekim slučajevima i nasilno, ne dajući im priliku zatražiti azil, objavila je u utorak organizacija Human Rights Watch (HRW).

Ta organizacija sa sjedištem u New Yorku razgovarala je s 20 ljudi, uključujući 11 glava obitelji i jednim dječakom bez pratnje, a oni su otkrili da ih je hrvatska policija deportirala u Bosnu i Hercegovinu bez procesuiranja njihovih slučajeva, nakon što ih je uhapsila duboko u hrvatskom teritoriju. 

Njih šesnaestero, među njima i žene i djeca, tvrde kako ih je policija tukla pendrecima i udarala, ukrala im novac i ukrala im ili uništila mobitele. 

"Hrvatska ima obavezu zaštititi tražitelje azila i migrante", ističe Lydia Gall, istražiteljica HRW-a za Balkan i istočnu Evropu. 

"Umjesto toga, hrvatska policija žestoko batina tražitelje azila i vraća ih prema granici". 

Svih 20 ispitanika tvrdi da su ih pritvorili ljudi koji su se identificirali kao hrvatska policajci ili su nosili takve uniforme. Sedamnaestero je dalo dosljedne opise policijskih kombija kojima su prevedeni do granice. Jedna majka i kći su se vozili u policijskom automobilu. Dvoje je reklo da je policija pucala u zrak, a petero da su policajci bili maskirani. 

Ovi izvještaji pridružuju se sve većem broju dokaza o zloupotrebi hrvatske policije na granicama, zaključuje HRW.

Slično i na granici sa Srbijom

Ta organizacija osnovana 1978. u decembru 2016. dokumentirala je, kako navodi, slična zlostavljanja hrvatskih policajaca na granici sa Srbijom. Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u avgustu ove godine objavio je kako je primio informacije da je Hrvatska od početka godine u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu vratila 2.500 migranata, ponekad nasilno i uz krađu njihove imovine.

Premijer Andrej Plenković je u septembru, odgovarajući na poziv povjerenika Vijeća Evrope za ljudska prava da istraži te optužbe, odbacio da je došlo do zloupotreba, te je doveo u pitanje izvore tih informacija, piše HRW. 

Policija u Donjem Lapcu, na granici s BiH, odbila je hrvatskoj pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović omogućiti pristup policijskim zapisnicima o tretmanu prema migrantima i poručila joj da je djelovala u skladu sa zakonom, dodaje organizacija. 

Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović pismeno je 4. decembra odgovorio na detaljne opise do kojih je došao HRW. Božinović je kazao da su ti dokazi nedovoljni da bi doveli do optužnica, da se ne mogu potvrditi i da migranti optužuju hrvatsku policiju u nadi da će im to pomoći da uđu u Hrvatsku. Naglasio je da njegovo ministarstvo ne podržava bilo kakvu vrstu nasilja ili netolerancije policajaca.

Hrvatska s BiH ima bilateralni sporazum o vraćanju migranata koji joj dopušta da šalje nazad državljane trećih zemalja bez prava boravka u državi. Prema podacima ministarstva sigurnosti BiH, Hrvatska u sklopu tog sporazuma između januara i 27. novembra vratila 493 ljudi, od kojih su 265 bili turski državljani. Nijedna od osoba koje je HRW ispitao nisu prošli službenu proceduru prije no što su vraćeni preko granice. 

Protivno zakonima EU i konvencijama

Vraćanje tražitelja azila preko granice bez razmatranja njihovih slučajeva protivno je zakonu o azilu Evropske unije, Povelje EU o temeljnim pravima i UN-ovoj Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, naglašava HRW. 

HRW poziva hrvatske vlasti da provedu temeljitu i transparentnu istragu tvrdnji o zlostavljanju i da oni koji su mu pribjegavali za to odgovaraju. Vlasti bi trebale uspostaviti potpunu saradnju s pravobraniteljicom, što zahtijeva državno zakonodavstvo i najbolje prakse nezavisnih institucija za ljudska prava. 

Evropska komisija treba pozvati Hrvatsku, članicu EU-a, da zaustavi i istraži vraćanje tražitelja azila u BiH i tvrdnje o nasilju nad njima. Isto tijelo bi trebalo pokrenuti pravni proces protiv Hrvatske zbog kršenja evropskih zakona, dodaje HRW. 

Nakon zatvaranja granica na zapadnobalkanskoj ruti 2016. godine, hiljade su migranata ostale blokirane, većinom u Srbiji, te su našli nove rute prema EU.

Ove godine je broj migranata i tražitelja azila u BiH narastao s manje od hiljadu, koliko ih je bilo 2017., na otprilike 22,4 hiljade, objavila je Evropska komisija. To izvršno evropsko tijelo procjenjuje da ih se u BiH trenutno nalazi šest hiljada migranata. Ta je zemlja od 2008. međunarodnu zaštitu dala samo 17, a prošle je godine azil tamo zatražilo 381 ljudi.

Smješteni u trošnim zgradama i na otvorenom

BiH ima samo jedan službeni prihvatni centar za tražitelje azila, u blizini Sarajeva, s kapacitetom za samo 156 ljudi.

Migranti u pograničnim gradovima Bihaću i Velikoj Kladuši, gdje je HRW vodio svoje razgovore, smješteni su u privremene ustanove koje vodi Međunarodna organizacija za migrante (IOM) - trošnim zgradama, uređenim skladištima ili bivšim hotelima. Ostali spavaju na otvorenom. 

IOM i UNHCR rade na poboljšanju smještaja. EU je namijenila više od devet milijuna eura za humanitarnu pomoć migrantima u Bosni i Hercegovini. 

"To što EU šalje humanitarnu pomoć izbjeglicama u BiH ne opravdava ignoriranje nasilja na hrvatskoj granici", poručila je Gall. 

"Bruxelles treba stvoriti pritisak na Zagreb da poštuje europske zakone, istraži navode zlostavljanja i pruži pravedan i efikasan pristup azilu", zaključila je istražiteljica.

HRW u svom izvještaju daje detaljne iskaze 13 muškaraca, 6 žena i jednog 15-godišnjeg dječaka o tretmanu hrvatske policije. 

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.