Ili novac, ili strani filmaši sele iz Hrvatske

Struka ističe da strane koprodukcije bez poticaja sigurno ne bi dolazile u toliko velikoj mjeri u Hrvatsku kao što dolaze sada (Grgo Jelavic / Pixsell)

Piše: Tomislav Šoštarić

Dok u Dubrovniku traje snimanje najnovijeg filma iz kultnog serijala Ratovi zvijezda, jednom od niza  filmskih i televizijskih projekata koji dijelom nastaju i u Hrvatskoj, producente i redatelje te države zabrinula je informacija da u novom proračunu nema dovoljno novca za isplatu poticaja, koje za 2015. godinu potražuju strane produkcije koje snimaju u Hrvatskoj.

Sustav poticaja, odnosno “cash rebate” u iznosu od 20 posto, je koncipiran tako da strane koprodukcije koje imaju u planu snimati u Hrvatskoj, podnose prijavu Hrvatskom audio-vizualnom centru (HAVC).

On potom prema određenim kriterijima izdaje certifikat o povratu 20 posto utrošenih sredstava po pravdanju troškova i završetku snimanja.

Sistem ‘prepisan’ iz drugih europskih zemalja

Princip je, pojašnjava predsjednik Hrvatske udruge producenata Hrvoje Osvadić, uobičajen i doslovno prepisan iz sustava poticaja drugih europskih zemalja te samo prilagođen hrvatskim zakonima.

Sredstva za daljnji rast brojki

U 2015. godini, kaže Osvadić, u sustavu poticaja bilo je 10 velikih projekata, ukupno se snimalo 400 dana te isto toliko dana priprema snimanja. Utrošeno je 162 milijuna kuna (21,6 milijuna eura), ostvareno oko 55.000 noćenja filmskih ekipa. Snimaju se veliki, ali i nešto ‘manji’, no nipošto manje važni ili kvalitetni sadržaji, ali koji ne odjeknu toliko zvučno.

“Znam da su već sada na ‘čekanju’ dva velika danska filma. Prema informacijama koje imamo i ova godina bi trebala nastaviti trend rasta broja stranih koprodukcija, tako da očekujemo još veće brojke na kraju ove godine…Vjerujem kako Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija potpuno razumiju važnost ovih poticaja i kako će ta sredstva biti osigurana”.

“Pojednostavljeno rečeno, u tom sustavu mi ne trošimo hrvatski proračun nego vršimo povrat dijela sredstava potrošenih stranih koprodukcija za prethodnu godinu. Drugim riječima što više sredstava osiguramo za iduću godinu to znači da ćemo imati veći priljev kapitala u tekućoj”, kaže Osvadić.

Sredstva za poticaje vode se u proračunu Ministarstva kulture. Hoće li novac biti osiguran, trebalo je biti poznato nakon što Vlada prihvati prijedlog proračuna. A on je prihvaćen u četvrtak.

Na upit hoće li ta sredstva, koja se uvijek uvrštavaju u novi proračun za snimanja koja su strane produkcije odradile u prethodnoj godini, iz Ministarstva kulture stigao nam je odgovor u kojem stoji da se prema prijedlogu državnog proračuna za poticanje audiovizualnog stvaralaštva putem ovog Ministarstva planira osigurati 10 milijuna kuna (1,33 milijuna eura).

Ministarstvo kulture pokušava osigurati sredstva

Napominju da je isti iznos osiguran i u 2015. godini, a prema podacima HAVC-a, potraživanja za 2016. godinu iznose  22,5 milijuna kuna (tri milijuna eura).

Novca, dakle, nedostaje. No, u Ministarstvu planiraju akcije za njegovo pribavljanje.

“Ministarstvo kulture će u raspravi oko proračuna za 2016. godinu ukazati na nedostatna sredstva, kao što već ukazivalo, za navedene namjene i pokušati iznaći mogućnost osiguranja preostalih potrebnih sredstava u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom gospodarstva”, stoji u odgovoru.

Također ukazuju na to da su ukupna sredstva Ministarstva kulture u 2016. godini u odnosu na prošlu umanjena za četiri posto, odnosno za 26 milijuna kuna (3,47 milijuna eura) te ističu da je od 2013. do 2015. godine za poticanje audiovizualnog stvaralaštva Ministarstvo osiguralo ukupno 42 milijuna kuna (5,6 milijuna eura).

Pravne posljedice eventualne neisplate zasad nisu sasvim jasne. No, Osvadić ističe da su štete i mimo toga moguće jer strane koprodukcije bez tih poticaja sigurno ne bi dolazile u tolikoj mjeri u Hrvatsku.

Jasni pokazatelj količine stranih koprodukcija prije i nakon uvođenja poticaja, ističe, jest da je od godine uvođenja 2012. do danas, izvoz filmskih usluga narastao sa 24 milijuna (3,2 milijuna eura) na 162 milijuna kuna (21,6 milijuna eura) 2015. godine.

Poticaje daje i konkurencija

‘Cash rebate’ uobičajen je i u drugim zemljama, od kojih su mnoge Hrvatskoj konkurencija. Neke od većih su, kaže Osvadić, Malta i Madžarska, a uskoro će biti i Srbija, koja je isti sustav uvela, ali on još, objašnjava, nije zaživio.

“Malta zbog dugogodišnjeg sustava koji funkcionira, također i zbog slične mediteranske klime i sličnih lokacija, a svakako i zbog toga što poticaji tamo iznose između 25 i 27 posto. Madžarska i Srbija zbog mogućnosti korištenja istih resursa koje i mi koristimo. Srbija bi potencijalno mogla postati veliki konkurent – naime, nitko ne može zabraniti stranim koprodukcijama korištenje poticaja u Srbiji dok snimaju u Hrvatskoj. Drugim riječima, veći dio kapitala bi otišao u Srbiju dok bi mi naplatili samo korištenje lokacija i smještaj, a ne kompletnu uslugu i poreze”.

‘Tako to Hrvati rade!’

“Svjetska filmska industrija prepoznala je Hrvatsku kao zemlju u kojoj su dobrodošli veliki filmski projekti. Velikim dijelom zbog poticaja, ali i dijelom zbog profesionalnosti i znanja filmskih djelatnika, susretljivosti lokalnih zajednica prema filmskim ekipama, a svakako i raznolikosti i ljepotama naše zemlje. Sve se to trebalo uklopiti u jednu veliku sliku. Dugi niz godina radilo se na tome kako bi velike produkcije došle u Hrvatsku i kako bi osjećali sigurnost svojih projekata i višemilijunskih investicija”, kaže Osvadić.

Uskraćivanje rezerviranih sredstva i smanjivanje poticaja svakako bi, upozorava, odjeknulo vrlo negativno – posljedice bi bile da Hrvatska izgubi stotine milijuna kuna koje te produkcije ‘ostavljaju’ u Hrvatskoj, a mnoge domaće produkcijske kuće koje servisiraju strane produkcije i zapošljavaju desetke, u trenucima snimanja i stotine ljudi, mogle bi zatvoriti svoje tvrtke.

“Jednostavno ćemo vrlo brzo nestati sa karte velikih filmskih kompanija, vratiti taj imidž koji trenutno imamo biti će puno teže nego što je to bilo kada smo ga stvarali. Zadnjih dvije godine među evropskim filmašima postoji uzrečica “Tako to Hrvati rade!”, koja se koristi kao pozitivni primjer i smjer u kojemu bi se trebale kretati kinematografije. Bojim se da bi nakon rušenja sustava poticaja to mogli izgubiti”.

Veliki gubici 

Osim gubitka desetaka radnih mjesta i 160 do 200 milijuna kuna (21,3 do 26,7 milijuna eura) te problema u daljnjem poslovanju, Osvadić ističe da bi bili izgubljeni i prihodi od tzv. filmskog turizma, čiji je iznos nemoguće procijeniti, ali se smatra prilično velikim. Kao i druga nemjerljiva korist.

“Možete li izračunati vrijednost marketinškog prostora velikih svjetskih TV postaja kada izvještavaju o početcima snimanja Star Warsa ili Igre prijestolja u Hrvatskoj? Ili objave sa potajno snimljenim fotografijama sa setova filmova na web portalima? Naravno da ne. A kada bi i uspjeli izračunati tu vrijednost marketinškog prostora, došli bi do toliko vrtoglavog iznosa da ga vjerojatno ne bi mogli niti pročitati bez naknadnog prebrojavanja nula iza prvog broja”.

Niti ostale benefite, navodi, ne može se rekapitulirati jer pozitivnih posljedica po turizam ima toliko da su, kako kaže, već prerasle u anegdote.

Hrvatske tvrtke jamče transparentnost

U iznosu od 162 milijuna kuna ostvarenom u prošloj godini, pojašnjava Osvadić, nalaze se honorari domaćih filmskih radnika, troškovi zakupa lokacija, troškovi infrastrukture, transporta, hotela, raznih najmova i izrade rekvizita, najmovi specijalnih vozila i usluga, u koje ulaze najmovi vojnih vozila od MORH-a i slično.

“Naše tvrtke koje servisiraju strane kompanije služe za transparentni način potrošnje sredstava. Svi ti troškovi su isplaćeni sa porezima i sve je po završetku pravdano u najmanju lipu. Bez pravdanja troškova poticaje nije moguće ostvariti. Tvrtke zarađuju određeni dio od ukupno utrošenih sredstava koji ne ulazi u ukupne troškove, nego se naplaćuje kao usluga stranom producentu”.

“Čarter letovi iz Koreje u Hrvatsku isključivo radi posjeta lokacija na kojima su se snimale serije, ture vođene sa ljudima koji su sudjelovali kao statisti na snimanjima, itd. Postali smo uspješni u nečemu, napokon, nakon toliko loših vijesti o Hrvatskoj, ovo toliko dobro zvuči da je i nama samima nevjerojatno”.

‘Filmski turizam’

U Ministarstvu turizma kažu kako se statistika turističkog prometa, kao ni prihoda, ne vodi na način da postoje podaci segmentirano po motivima dolaska pa ne mogu navesti službene brojke vezane uz filmski turizam.

No, ističu da je taj vid turizma svakako jedan od vrlo učinkovitih načina promocije zemlje. Oni ga vode pod kulturnim turizmom za kojeg je, kako navode, nedavno pripremljen i akcijski plan, prezentiran zajedno s Ministarstvom kulture.

“S procesom pojave filmskog turizma film i TV prestaju biti isključivo organski faktori kreiranja imidža, već se oni osmišljeno koriste, vrlo često u suradnji producentskih kuća i agencija za marketing destinacije, ministarstva turizma ili turističkih zajednica kako bi se lokaliteti snimanja filma promovirali kao turističke destinacije. Svatko bi trebao prepoznati ovaj marketinški alat i iskoristiti ga globalno koliko god može”, kažu u Ministarstvu.

Posljednjih godina brojne su lokacije diljem Hrvatske na kojima se snimaju popularni filmski i televizijski projekti, a koje posjećuju i ‘filmski turisti’.

Neke destinacije, poput Dubrovnika i Zagreba, ali i mnogo šire, počele su, kažu u Ministarstvu, osmišljeno razvijati filmski turizam.

Stoga ističu da se filmski turizam profilirao u jedan od turističkih proizvoda koji spada među značajne motive dolazaka u određenu destinaciju.

“Trebamo samo biti pametni i sustavni i svi ti benefiti će se godinama odražavati na cijelo društvo. Potpuno slobodno mogu reći da su poticaji od velikog nacionalnog interesa za cijelu Hrvatsku i na taj način ih moramo tako i tretirati”, zaključuje Osvadić.

Izvor: Al Jazeera