Oglasi

Ima li ujedinjena Ukrajina budućnost?

Kako će odsustvo vlasti preoblikovati odnos snaga u regiji između Rusije i Evropske unije.
Piše:
Ostaje nejasno kako će svaka od opozicionih snaga uspjeti upravljati državom u koaliciji do sljedećih izboraAP

Piše: Remi Piet

Ukrajina iza sebe ima najdramatičniji vikend u evropskoj historiji od pada komunističkih režima. Samo 24 sata nakon do tad neviđenog nasilja na ulicama Kijeva, zbog kojeg je stradalo 80 demonstranata i više od desetak policajaca, situacija je i dalje nesigurna.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič pobjegao je iz glavnog grada, ostavivši iza sebe prazninu koja bi mogla preoblikovati odnos snaga u regiji između Rusije i Evropske unije. Nakon što su vladine snage nestale sa ulica Kijeva, ostalo je nekoliko ključnih pitanja: Ko može polagati pravo na legitiman autoritet? Ima li ujedinjena Ukrajina budućnost? Kako će trenutni razvoj utjecati na rusko i evropsko prisustvo i kontrolu nad zajedničkim susjedstvom?

Ko može polagati pravo na legitiman autoritet? Ima li ujedinjena Ukrajina budućnost?

Iako su ih Janukovičeve pristalice osporavale, prvi naredni politički koraci dobili su odobrenje parlamenta: vraćanje Ustava iz 2004. godine, koji potvrđuje autoritet parlamenta (Vrhovna Rada) nad predsjednikom, i novi predsjednički izbori u maju. Ukoliko se time osigura povratak na dobro poznati institucionalni okvir ustanovljen prije deset godina, nakon prvog svrgavanja Viktora Janukoviča, predsjednika koji je do sada svrgnut ne jednom već dva puta, to nipošto neće osigurati dugoročnu stabilnost.

Nijedna od opozicijskih stranaka ne može tvrditi da legitimno predstavlja narodni ustanak. Otadžbina, koalicija stranaka koja stoji iza bivše predsjednice Julije Timošenko i koju je predvodio Arsenij Jacenjuk dok je ona bila u zatvoru, tradicionalno je bila na čelu opozicije Janukoviču.

Zajedno uprkos sukobima

Međutim, ova stranka nije dobila podršku naroda na izborima 2010. godine, te povratak Julije Timošenko, polarizirajuće figure u Ukrajini, na istaknuto mjesto na političkoj sceni dolazi sa fer udjelom odgovornosti u pokušaju ponovnog ujedinjenja države. Iako je to najjača opozicijska politička sila u parlamentu, pored Otadžbine, za vrijeme narodnog ustanka na Majdanu centralnu ulogu imale su i Svoboda i Demokratska alijansa za reformu.

Svoboda, nacionalistička stranka koju predvodi populistički lider Oleh Tjahnibok, bila je na prvoj liniji otpora Janukovičevim specijalnim jedinicama (Berkut) tokom prošlosedmičnog pružanja otpora koji je i kulminirao krajem te sedmice kada su se policijske jedinice iz Ljviva (rodno mjesto Svobode) pridružile pokretu. Bivši bokserski prvak u teškoj kategoriji Vitalij Kličko, koji predvodi Demokratsku alijansu za reformu, pojavio se kao ključni opozicijski lider i stekao je kredibilitet u proteklih nekoliko sedmica.

Protivljenje luksuznom životnom stilu i korumpiranosti Viktora Janukoviča ne može biti jedina zajednička stavka za dogovor o održivom političkom prijelazu.

Ostaje nejasno kako će svaka od tih opozicijskih snaga uspjeti upravljati državom u koaliciji do sljedećih izbora, ili s kojim legitimitetom, s obzirom na to da više od 100 zastupnika u parlamentu na Janukovičevoj strani nije učestvovalo u najnovijem glasanju.

S vedrije strane, nedavni pokušaji svrgnutog predsjednika da podijeli opoziciju prijedlogom Jacenjuka i Klička za pozicije u vladi bili su bezuspješni. To pokazuje sposobnost i volju opozicijskih lidera da rade zajedno dok traje sukob. Međutim, sada kada se čini da sukob, ipak, malo više ide u korist opozicije, dogovor o zajedničkoj političkoj platformi koja uključuje i Svobodu - predstavljat će izazov. Protivljenje luksuznom životnom stilu i korumpiranosti Viktora Janukoviča ne može biti jedina zajednička stavka za dogovor o održivom političkom prijelazu.

Podjela - ništa novo

Politička nestabilnost u Kijevu, međutim, ograničena je u poređenju sa sve dubljim jazom između istočnih i zapadnih dijelova Ukrajine. Država je duboko podijeljena na te dvije regije koje imaju malo zajedničkog. Jedna je odlučno orijentirana prema Evropskoj uniji i zalaže se za liberalnu tržišnu ekonomiju. Većinsko rimokatoličko i obrazovano stanovništvo govori ukrajinskim jezikom i podržava opozicijske lidere tokom kraja Janukovičeve vladavine.

Krim i istočne pokrajine, na drugom kraju države, još čvrsto podržavaju bivšeg predsjednika. Tamošnja populacija je većim dijelom pravoslavne vjeroispovijesti, govori ruskim jezikom i s povjerenjem gleda na Moskvu zbog stabilnosti i ekonomske sigurnosti koje omogućava Ukrajini, a zahvaljujući sniženim cijenama plina i snažnom prisustvu u državnoj ekonomiji.

Samo postojanje Ukrajine kao jedinstvene države osporavano je tokom moderne historije, kako je pokazao Sporazum iz Rige iz 1921. godine.

Podjela države nije ništa novo. Zapadni dio Ukrajine odavno je pod kontrolom Poljske, dok istočnim upravlja Rusija. Samo postojanje Ukrajine kao jedinstvene države osporavano je tokom moderne historije, kako je pokazao Sporazum iz Rige iz 1921. godine, koji je podijelio državu, a pojavljivanje zajedničkog ukrajinskog identiteta dobilo je impuls tek u 19. stoljeću.

Rezultat - dok je jedna polovica države prije nekoliko dana klicala zbog pada predsjednika, založivši se za savez s Evropskom unijom i udaljavanje od korumpiranog ruskog režima, njena druga polovica, koja je pratila ustanak u Kijevu putem ruskih medija, i dalje traži Janukovičev povratak i zaštitu Kremlja od "fašističkih sila".

Ujedinjena Evropska unija

Također, ta podjela objašnjava širi geopolitički rascjep između Evropske unije i Rusije. To što je na kocki u Kijevu može ostaviti posljedice u oblastima energetske sigurnosti, regionalne integracije i međunarodnog odnosa snaga. Ukrajina je centralna karta u Putinovoj ruci za revitalizaciju ruske strategije, u nadi da će obnoviti status vodeće geopolitičke sile u Evropi i Aziji.

Ukoliko se Ukrajina prikloni Evropi, politički projekt Euroazijske unije, koji Putin brani, bit će ozbiljno ugrožen. Još važnije, Ukrajina također kontrolira veći dio prijelaza ruskog plina prema Zapadu, pa tako i Putinov energetski domet nad Evropskom unijom. Dan nakon što je ruski hokejaški tim, u kojem su skoncentrirane nada i ponos cijele države, sramotno eliminiran sa Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, Putin je pretrpio istaknuti geopolitički poraz, potcijenivši kapacitet Evropske unije za intervenciju.

Ukoliko se Ukrajina prikloni Evropi, politički projekt Euroazijske unije, koji Putin brani, bit će ozbiljno ugrožen.

Uistinu, trenutni razvoj događaja u Ukrajini pokazao je da bi Evropska unija konačno mogla povesti efikasnu zajedničku vanjsku politiku. Nakon nesigurnosti i oklijevanja posljednjih mjeseci i nesposobnosti postizanja dogovora o ambicioznoj evropskoj podršci Ukrajini, posjeta ministara vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Poljske Kijevu bila je ključna u zaustavljanju nasilja i izradi istinskog dogovora između sukobljenih strana.

Dogovorivši se o sankcijama za ukrajinske oligarhe, koji su imali mnogo više na kocki od bjeloruskih kolega u sličnoj situaciji prije tri godine, Evropska unija je izolirala Janukoviča od domaće podrške. Ukoliko budućnost Ukrajine ostane nesigurna, kako u pogledu održivosti političke tranzicije tako i u pogledu sposobnosti te zemlje da ostane ujedinjena, ova kriza je pokazala da je, kada je ujedinjena, Evropska unija u stanju djelovati kao efikasan faktor vanjske politike i suprotstaviti se Rusiji.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.