Imigranti u Švicarskoj u atomskim skloništima

Svake godine tisuće imigranata zatraže azil u Švicarskoj. Dok čekaju odluku o svom statusu, neke kantonalne vlade smještaju ih u atomska skloništa.

Binyamin Husein prešao je mukotrpan put tražeći bolji život.

U njegovoj rodnoj Eritreji godinama bjesni građanski rat. Siromaštvo je svepristuno, a sigurnosti skoro da i nema. Dug put završio je u azilantskom centru na zapadu Švicarske.

”Iz Eritreje sam pješke došao do Sudana. Tu sam boravio osam mjeseci. Zatim sam otišao u Libiju, gdje sam proveo godinu i pol u zatvoru. Nakon što sam izašao iz zatvora, čamcem sam prešao do Italije. Odatle sam došao u Švicarsku”, svjedoči Binyamin.

Binyamin je među 50-ak azilanata koji primaju pomoć od organizacije EVAM u ovom gradu.

Kritike nevladinog sektora

”Tokom dana, imigranti većinu vremena provedu u zgradi gdje imaju hranu, piće, pristup internetu i brojne društvene igre. Međutim, nakon što padne mrak, od njih se očekuje da napuste objekat i da pređu u jedno atomsko sklonište, koje je pretvoreno u privremeni prihvatni centar za njih”, izvještava reporter Al Jazeere Harun Karčić iz grada Orbe, na švicarsko-francuskoj granici.

Diljem Švicarske slični prostori su dom stotinama imigranata. U centru mogu prenoćiti i dobiti hranu, ali ga trebaju napustiti do 10:00 sati ujutro. Ponovno se vraćaju u 18:00 sati poslijepodne.

Ovakav smještaj azilanata kritiziraju aktivisti nevladinog sektora. Kako kažu, skloništa nemaju prirodno svjetlo, ni čist zrak.

”Slažemo se da ovo nije mjesto gdje bi ljudi trebali boraviti duže vrijeme. Ali, kao što sam već napominjala, ovo je jedino rješenje koje možemo ponuditi i pružiti. Znate, kada primimo veliki broj ljudi u kratkom periodu, moramo veoma brzo pronaći rješenje”, objašnjava Carine Foretia iz nevladine udruge EVAM.

Brojni imigranti nisu željeli pred kamere. Priznali su nam, ipak, da su, iako zadovoljni što ne moraju spavati pod vedrim nebom, imali veća očekivanja od ovako bogate zemlje.

Sve više ljudi iz Afrike i arapskih zemalja

Da Švicarska treba učiniti mnogo više u pomaganju azilantima i izbjeglicama, pogotovo ako dolaze iz najvećeg ratnog žarišta danas – Sirije, misle i u Švicarskom vijeću za izbjeglice.

“Europa, ali i Švicarska, moraju mnogo više učiniti za izbjeglice. Jer, znam da su susjedne zemlje Sirije primile milione izbjeglica i moramo doprinijeti pomaganju izbjeglica koliko možemo. Mi to, naravno, možemo sebi priuštiti, jer smo bogata zemlja. Ali, kao što sam rekao, to je vrlo osjetljivo političko pitanje”, kaže Beat Meiner iz Vijeća za izbjeglice.

Švicarska godišnje primi blizu 80.000 imigranata. Službeno, taj broj je optimalan i u odnosu na njezinu brzorastuću ekonomiju.

Danas je 34 posto stanovništva ove zemlje imigrantskog porijekla. Najbrojniji imaju korijene u Italiji, bivšoj Jugoslaviji, Albaniji, Portugalu i Turskoj.

U posljednjih 10 godina, sve su brojnije i grupe iz afričkih i arapskih zemalja.

Izvor: Al Jazeera