INA nema službenu informaciju o razaranju postrojenja u Siriji

Iako je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier u ponedjeljak potvrdio kako je oružana skupina Islamska država Irak i Levant (ISIL) zapalila INA-ina plinska postrojenja Hayan u provinciji Homs kod grada Palmire, u INA-i su još uvijek bez komentara te informacije i snimke na kojoj se vidi eksplozija u postrojenju.

“INA u ovom trenutku ne raspolaže službenim informacijama o događaju”, rečeno nam je iz INA-e na upit.

Kao ozbiljna kompanija koja kotira na burzi, kažu, ne mogu si dozvoliti da komentiraju događaj za koji nemaju službenu potvrdu, a kao potvrda u tom smislu ne može poslužiti ni snimka.

I Stier je naglasio kako će se za daljnju procjenu situacije zatražiti potpuna potvrda i procjena šteta.

Šest nalazišta nafte i plina

Skupina ISIL u ponedjeljak je preuzela odgovornost za uništenje plinskog postrojenja, koje je davalo trećinu ukupno proizvedene struje u zemlji. U nedjelju su objavili videosnimku eksplozije plinskog postrojenja.

Plinsko postrojenje prestalo je s proizvodnjom prije mjesec dana, nakon vojnog napredovanja skupine ISIL u području Palmire.

INA je u Siriji bila prisutna od 1998. godine, kada je provodila istraživanja i proizvodnju na temelju potpisanih Sporazuma o podjeli proizvodnje na blokovima Aphamia i Hayan.

No, zbog složene političke i sigurnosne situacije u Siriji, INA je u veljači 2012. godine suspendirala sve svoje aktivnosti na spomenutim blokovima zbog, kako su tada naveli, okolnosti “više sile” i povukla se iz Sirije.

Postrojenje je nakon INA-ina povlačenja nastavila voditi tvrtka Hayan Petroleum Company, koju je INA osnovala sa sirijskom državnom naftnom kompanijom.

INA je u bloku Hayan obavljala istraživanja koja su završena 2007. godine, a dovela su do šest nalazišta plina i nafte – Jihar, Al Mahr, Jazal, Palmira, Mustadyra i Mazrur.

Krajem prosinca kompanija se očitovala o mogućnosti povratka u Siriju, upozorivši kako je sigurnosna i politička situacija u toj zemlji toliko složena da postoji sumnja u to da će u idućih nekoliko godina biti razriješena.

INA otpisala 447,5 milijuna eura imovine u Siriji

Zbog neizvjesne situacije u Siriji INA je posljednjih godina otpisivala vrijednost svoje imovine u Siriji i do sada je otpisana vrijednost u visini 3,4 milijarde kuna (447,5 milijuna eura).

Davor Štern, naftni stručnjak i konzultant te bivši šef INA-e, nakon potpisivanja koncesije za INA-ina polja u Siriji 1999. godine, otišao je iz tvrtke te ne raspolaže detaljnim informacijama o imovini INA-e u toj zemlji, no kaže da je ukupna razina ulaganja iznosila blizu milijardu dolara.

Na temelju snimke, kaže, nije moguće bez duboke analize utvrditi štetu nastalu na samom postrojenju iznad zemlje.

Ako je to polje bilo pod koncesijom, navodi, onda su i rezerve tamo nađene INA-ine, no ne može se znati kolike su te rezerve sada.

“Koliko je tih rezervi u međuvremenu izvučeno crpljenjem nafte i plina, kondenzata iz tih bušotina nemoguće je utvrditi, pogotovo sad u ovoj situaciji. Kad se stvore uvjeti i ako će se naši stručnjaci moći tamo ponovno vratiti, onda se tek može govoriti o tome. Za sada samo znamo da se crpilo s tih polja i da su neke količine izvađene”, zaključuje Štern.

Štern je bio protivnik INA-ina povlačenja iz Sirije 2012. godine te naglašava da se INA iz Sirije nije povukla zbog rata, nego zbog sankcija.

“Europska unija objavila je sankcije Siriji, a mi smo se kao kandidat za članicu EU-a tome morali povinovati. Međutim, u takvim situacijama postoje načini kako velike firme štite svoje interese. Konkretno, ja sam tada predlagao da se nađe neka firma koja nije iz Europske unije, koja se ne mora čvrsto držati tih sankcija. Konkretno, tamo su bile neke ruske kompanije i druge kompanije i s njima se, recimo, mogao napraviti dogovor o tome da se eventualno daje njima to na upravljanje, da polje tamo radi, a ne da ga se ostavi jer su ratne operacije na tom području počele tek jedno godinu i pol ili dvije nakon”, kaže Štern.

Pitanje tumačenja pojma ‘viša sila’ 

Zbog tih okolnosti sada je, kaže, pravno pitanje može li se INA vratiti na ta polja.

“Pitanje je da li se sankcije tumače kao ‘viša sila’ jer ‘viša sila’ je rat, potres, poplava, uglavnom akcije u kojima sudjeluju sve strane koje su pogođene time. Sankcije su jednostrani akt. I prije samog tumačenja treba vidjeti zakon, konkretno, sirijski zakon o koncesijama, što sve piše u ugovoru”.

Štern smatra da bi hrvatska diplomacija trebala već biti u kontaktu sa svim mogućim preuzimateljima državnih funkcija u Siriji te nastojati vratiti koncesije i produžiti njihov rok za toliko godina koliko INA-e tamo nije bilo.

Urednik tjednika Syria Report Jihad Yazigi, kako je prenijela Hina, rekao je da se u tom se postrojenju, koje je davalo trećinu ukupno proizvedene struje u zemlji, dnevno proizvodilo 3,7 prostornih metara prirodnog plina.

“Milijuni Sirijaca bit će pogođeni (…) Bila je to jedna od rijetkih centrala koja je proizvodila skoro maksimum svojih kapaciteta”, rekao je Yazigi i pojasnio da je bila važna za opskrbu električnom energijom za područje Damaska te središnje pokrajine Homs i Hamu.

Izvor: Al Jazeera