Infografika: Moderno ropstvo na Balkanu

Surova je realnost da i danas djeca žene i muškarci ostaju žrtve modernog ropstva. Kupuju se i prodaju na javnim tržnicama, prisiljavaju se na brak i rade u tajnim fabrikama u kojima nikada ne dobiju obećane plate, ili na brodovima gdje dječaci i muškarci rade pod prijetnjom sile. Prisiljeni su i raditi na gradilištima, u trgovinama, na farmama i u kućama kao sluškinje.

Neki od proizvoda koje koristimo, hrana koju jedemo, odjeća koju nosimo, proizvedeni su pod prisilom. Minerali koje djeca, žene i muškarci iskopavaju iz rudnika koriste se u kozmetici, elektronici, automobilima i drugim proizvodima.

Fondacija Walk Free, Svjetska organizacija rada i Međunarodna organizacija za migracije iznijele su globalnu procjenu modernog ropstva, najbolje dostupne informacije o regionalnoj rasprostranjenosti ovog problema, koje su poslužile kao polazna tačka za izvještaj Global Slavery Indexa.

Procjene su da je 40,3 miliona ljudi danas u nekoj vrsti modernog ropstva od čega je 24,9 miliona prisiljeno na rad, dok 15,4 miliona živi u prisilnom braku. Žene čine 71 posto žrtava.

Moderno ropstvo najrasprostranjenije je u Africi, a na drugom mjestu je Azija i regija Pacifika.

Makedonija je država regije s najvećom rasprostranjenosti modernog ropstva, a na 25. mjestu je u svijetu. Procjenjuje se da je u ovoj zemlji u nekoj vrsti prisilnog ropstva 18 hiljada ljudi, što je 8,66 na hiljadu stanovnika. Najviše ljudi u ropstvu je u Srbiji, 30 hiljada, dok je najveća izloženost u Bosni i Hercegovini gdje je u opasnosti da padne u ropstvo 45,60 od 100 ljudi.