Inicijativa mladih Hrvatske: Isprika žrtvama Oluje

Aktivisti i u Kninu planiraju prikupljati potpise građana koji bi podržali njihovu inicijativu (Al Jazeera)

Piše: Mladen Obrenović

Nekoliko dana prije obilježavanja 21. godišnjice vojno-redarstvene akcije „Oluja“, kojom je Hrvatska pod kontrolu vratila trećinu svog teritorija, Inicijativa mladih za ljudska prava pokrenula je „peticiju isprike svima koji su nevino stradali i onima koji su izgubili svoje najmilije i najvrijednije“. Uz apel da se „pokaže lice Hrvatske kojem je stalo do pravde i koje izražava solidarnost sa žrtvama“, pozvali su sugrađane da putem interneta potpišu peticiju koja će biti dostavljena predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i hrvatskoj Vladi.

„Svim našim sugrađankama i sugrađanima, žrtvama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije ‘Oluja’ u kolovozu 1995. godine, ovim potpisom želimo reći – oprostite! Ispriku upućujemo u iščekivanju da isto učine najviša državna tijela Republike Hrvatske, čiji su prethodnici sa državnih mjesta ovu operaciju planirali i proveli“, navodi se u tekstu online peticije.

Potom su taksativno pobrojali zbog čega se i kome ispričavaju, navodeći gubitke nevinih života, progon, pljačku i uništavanje imovine, a posebice onima koji i dalje traže posmrtne ostatke svojih najmilijih.

Za sada 140 potpisa

„Duboko vjerujemo kako ostvarenje nijednog društvenog i političkog cilja, čak ni onda kada su sva diplomatska sredstva iskorištena, nikada ne smije uključivati počinjenje zločina i teških kršenja ljudskih prava. Nije smjelo ni tada – 1995. godine.

Također, odbacujemo i ograđujemo se od svake politike koja je zločine planirala, posebno ako su planeri bili službeni predstavnici države koja je trebala jednako pripadati njima, nama, ali i onima koji su u ‘Oluji’ stradali“, stoji u peticiji Inicijative mladih za ljudska prava koju je za dva dana potpisalo 140 građana.

Zaključuju i kako „isprikom žele pridonijeti izgradnji drugačije Hrvatske“ koja će biti „zajednica temeljena na vladavini prava, pravnoj sigurnosti, istini, jednakosti, demokraciji i ljudskim pravima […] i društvo pomirenja koje se ne boji svoje prošlosti, već iz nje uči lekcije za budućnost“.

I pozitivne, i negativne reakcije

Govoreći o reakcijama koje su uslijedile nakon pokretanja peticije, Joco Glavaš iz Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska ukazuje kako su one oprečne – ima ih i pozitivnih, ali i negativnih.

„Imamo reakcije udruženja žrtava, ali i građana koji su ‘Oluju’ osjetili na svojoj koži i čije su reakcije vrlo pozitivne. Građani nam zahvaljuju i kažu da je to nešto najviše što smo za njih mogli napraviti iako je to mala i simbolična gesta, koja ne dolazi od državnog vrha, nego od grupe građana. Svjesni smo i osuda. Svaka inicijativa koju pokrenemo na neki način je hrabra, ali većini građana kontroverzna, no to je ono što nam je obaveza – biti korak ispred i pokretati hrabrije, kontroverznije inicijative kako bi napravili pozitivne promjene“, kaže Glavaš.

Objašnjava i kako su peticijom „htjeli poručiti državi da njezinim predstavnicima ne daju pravo da odgovornost za zločine prenesu na generaciju mladih, jer je njihova obaveza da zločine priznaju, a obiteljima žrtava ponude ispriku i učine sve što je u njihovoj moći da odgovorne privedu pravdi“.

U tom smislu ukazuje i na dio peticije u kojem se navodi: „Sramimo se ne samo zbog toga što su ovi zločini počinjeni u naše ime već i zato što institucije naše države nisu na ove zločine odgovorile u skladu s principima pravde, odnosno nisu učinile dovoljno da se zadovolji pravda za žrtve. U tom pogledu, do danas je učinjeno malo ili ništa. Jedna jedina presuda za zločine počinjene tijekom i nakon operacije ‘Oluja’ premalo je da pred svima vama koji ste ‘Oluju’ osjetili na svojoj koži stojimo uspravno i bez srama“.

Akcija da, ali ne i zločini

Glavaš podsjeća i kako nevladinim organizacijama koje otvaraju osjetljive teme iz nedavne prošlosti vrlo često nameću odgovornost za stavove koje ne zastupaju, te navodi kako u udruzi koju predstavlja „nikad nisu rekli da se Oluja nije trebala dogoditi, jer je država imala pravo vratiti teritorij koji ne kontrolira i koji je bio etnički očišćen, ali je problem protjerivanje srpskih civila i sprečavanje njihovog povratka zauvijek“.

„To nas jako brine, a pogotovo to što građani od toga okreću glavu. Još bitnije je da institucije od toga okreću glavu već 21 godinu. Najviše nas sve ove godine pogađa to što Hrvatska nikada nije ponudila ispriku žrtvama jer teško tko razuman može reći da zločina u kolovozu i rujnu nije bilo. Problem što nema ni najmanjeg nagovještaja da se srpske žrtve uvaže i oda im se počast, uputi im se iskrena isprika zbog postupanja tadašnjih hrvatskih institucija prema srpskim civilima“, zaključuje Glavaš.

Potpisi na peticiju prikupljaju se do 5. kolovoza, kada se u Hrvatskoj obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, nakon čega će aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava poći u Knin. Namjera im je, kako kaže Glavaš, „na dan kad dio građana slavi, a dio tuguje“ i u Kninu prikupljati potpise građana koji bi podržali njihovu inicijativu.

Izvor: Al Jazeera