Inovatorima u Srbiji neisplativa registracija patenata

Svake godine u Srbiji se zaštiti gotovo 200 novih patenata. Inovacije prijavljuju kompanije i pojedinci. Najviše je pronalazaka iz oblasti elektrotehnike, poljoprivrede i medicine.

Udruženja pronalazača poručuju da bi patenata bilo znatno više da je ekonomska situacija u zemlji bolja. Mnogi svoje izume ne patentiraju jer za zaštitu, kažu, nemaju dovoljno sredstava.

Naselja na klizištima širom Srbije potencijalna su opasnost za njihove stanovnike. Međutim, inovator Ljubinko Ilić kaže da za to ima pouzdano rješenje. Metodom koju je osmislio, pomoću elektroda i struje, mijenja sastav zemljišta.

Elemente koji bubre zamjenjuje elementima neosjetljivim na vlagu. Njegova metoda, tvrdi, znatno je jednostavnija i dvostruko jeftinija od klasičnog načina sanacije.

“Nekako na neki način od gline pravim cigle iako nije to to, ali je dobro za shvatanje; znači, menja se mineraloški sastav i to tlo postaje stabilno i otporno na vlagu”, kaže Ilić. 

Ljubinko je za 20 godina metodom koja se sastoji od njegova tri patenta sanirao brojna klizišta i znamenite objekte. Najponosniji je na sanaciju kuće Milutina Milankovića u Dalju. Ali, boli ga to što je više objekata sanirao u susjednim zemljama, dok u Srbiji, kaže, i kada proda licencu, dešavaju se zloupotrebe.

“Pa u Srbiji sam prodao nekoliko; zadnju sam prodao državnom preduzeću Elektromreže, na godinu su platili i ja sam ih posle obavestio za produžetak, međutim, oni to nisu hteli, a posle sam čuo da se to upotrebljava i dalje”, kazao je Ilić.

Ovaj rudarski inženjer, naučnik i inovator ima još 13 pronalazaka, ali ih nije patentirao jer je za njihovo održavanje, kaže, potrebno mnogo novca. Prijava patenta za građane iznosi oko 30 eura, a nakon tri godine plaća se održavanje.

Tako Ljubinko za tri izuma godišnje izdvaja oko 400 eura. U Zavodu za intelektualnu svojinu objašnjavaju: patent ima smisla jedino ako je ekonomski isplativ, a kako će se ko snaći na tržištu do samih je pronalazača.

“Patent je ozbiljna stvar, to nije nešto što služi za igru, to je ekonomska kategorija i ako štitite patentom to, onda morate da računate s tim da to sutra koristite u prometu i da stvarate profit, normalno je da to košta”, navodi Vladimir Marić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.

Interesovanje s evropskog tržišta

Broj patenata u Srbiji posljednjih pet godina ne mijenja se značajno.

“U Srbiji je u 2015. prijavljeno 255 patenata, od kojih su 64 tzv. mali patenti. Porast se beleži u prijavama iz zemalja EU. Tako je prošle godine podneto 225 zahteva za proširenje evropskog patenta, što je značajno više nego ranijih godina”, javlja reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović.  

Za državu je to znak da je tržište Srbije sve interesantnije inovatorima iz drugih zemalja.

“Ako tu beležimo rast, to ipak negde govori da ova zemlja postaje interesantna ljudima koji imaju nove tehnologije i koji hoće da budu sigurni u pogledu zaštite tehnologija na teritoriji Srbije”, rekao je Vladimir Marić.

Na najvećim svjetskim takmičenjima pronalazača Ljubinko je za svoje patente osvojio čak 40 zlatnih medalja. Kao predsjednik Udruženja pronalazača i naučnika kaže da mu je cilj da u Srbiji ojača povjerenje prema domaćim pronalascima, a volio bi i da državne institucije pokažu više interesovanja za izume koji su korisni i praktični.

Izvor: Al Jazeera