Inspektorica: Upozorila sam građane da ne jedu meso iz Brazila

Obišli smo nekoliko prodavnica u Podgorici, ali na mesu nema nikakvih naljepnica da bi kupac znao njegovo porijeklo (Arhiva)

Glav­na ve­te­ri­nar­ska in­spek­tor­ka Mir­ja­na Dra­ško­vić po­zva­la je krajem marta crnogorske gra­đa­ne da ne ku­pu­ju pi­le­će i goveđe me­so iz Bra­zi­la jer se ne mo­že ga­ran­to­va­ti njegova bez­bjed­nost s obzirom na to da se u Cr­noj Go­ri ne is­pi­tu­ju svi pa­ra­me­tri ri­zi­ka i ge­net­ske mo­di­fi­ka­ci­je.

Ona je pro­tiv uvo­za me­sa iz Brazila zbog ge­net­skih mo­di­fi­ka­ci­ja i mno­gočega drugog rizičnog za zdra­vlje. Otkrila je da su če­ti­ri po­šilj­ke brazilskog mesa uvezene to­kom 2015. bi­le ne­is­prav­ne. U jed­noj je bi­la i sal­mo­ne­la. Te godine uve­ze­na su 44 kon­tej­ne­ra mesa, najviše pilećeg, od po 26 to­na. Prošle je uvezen 31 kon­tej­ner, sva­ki te­žak više od 26 to­na.

“Tokom ja­nu­a­ra i fe­bru­a­ra, upr­kos mom pred­lo­gu da se uvoz ob­u­sta­vi, jer sam to mo­gla da pre­po­ru­čim kao eks­pert za bez­bjed­nost hra­ne i glav­ni ve­te­ri­nar­ski in­spek­tor za bez­bjed­nost hra­ne, uve­ze­ne su iz Brazila če­ti­ri po­šilj­ke od po 26 to­na”, kaže Dra­ško­vić.

Ona objašnjava da se ne mo­že tvrditi da je meso iz Brazila bezbjedno zato što se ne is­pi­tu­ju svi pa­ra­me­tri na ko­je obavezuje za­ko­no­dav­stvo Evropske unije.

“Ipak, opala je kupovina piletine iz Brazila, a podgorička kompanija ‘Laković’ nakon mog apela prestala je da kupuje meso uvezeno iz Brazila. ‘Idea’ uvozi piletinu iz BiH od kompanije ‘Madi’ i odličnog je kvaliteta. I Evrop­ska uni­ja je zabra­ni­la uvoz me­sa iz Bra­zi­la i dra­go mi je da je ko­nač­no re­a­go­va­la jer ja go­di­na­ma govorim da se iz te zemlje uvo­zi me­so sumnjivog kvaliteta”, kaže Drašković.

Djeca obolijevaju od raka

O opa­sno­sti me­sa iz Bra­zi­la in­for­mi­sa­la je sve nadležne, od Mi­ni­star­stva po­ljo­pri­vre­de do Upra­ve za in­spek­cij­ske poslo­ve, ali oni ni­su ni­šta pred­u­ze­li.

“Proglasili su me za državnog neprijatelja i neznalicu, iako sam, pored ostalog, imala širom svijeta preko šezdeset stručnih obuka. Upozoravala sam odavno da se za­pi­ta­mo za­što nam dje­ca sve če­šće obo­li­je­va­ju od ra­ka i zašto se tako ma­lo ra­ču­na vodi o to­me či­me nam se hra­ne građani.”

“Crna Gora je uvozila i uvozi meso iz Brazila u skladu sa navedenim procedurama i u skladu sa propisanim uslovima. Uvoz pošiljki iz Brazila vrši se isključivo preko graničnog prelaza Luka Bar. Svaka pošiljka porijeklom iz Brazila koja je uvezena u Crnu Goru posljednjih deset godina podvrgnuta je, pored obaveznog dokumentacijskog i identifikacijskog pregleda, i dodatnim laboratorijskim ispitivanjima na prisutnost svih propisanih kontaminenata i nedozvoljenih i štetnih supstanci prije stavljanja u promet. Zahtjevi koje mora ispunjavati hrana u pogledu mikrobioloških kriterijuma, kontaminenata, aditiva, enzima, boja i drugih potencijalno štetnih supstanci (nedozvoljenih ili dozvoljenih, ali iznad propisanih dozvoljenih količina) koji su na snazi u Crnoj Gori usaglašeni su sa EU pravilima”, kaže Biljana Blečić, pomoćnica direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarnu politiku.

Iz te uprave saopšteno nam je da su uslovi za uvoz hrane životinjskog porijekla u Crnu Goru utvrđeni Zakonom o veterinarstvu i Zakonom o bezbjednosti hrane, koji su usaglašeni s regulativama EU-a.

“Uslovi uvoza su veterinarski uslovi utvrđeni posebnim propisima koje moraju ispunjavati životinje i proizvodi životinjskog porijekla koji se uvoze u Crnu Goru. Ispunjenost prethodnih veterinarsko-zdravstvenih uslova za uvoz utvrđuje Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove rješenjem. Rješenje za uvoz životinja, proizvoda životinjskog porijekla, hrane za životinje, nusproizvoda i pratećih predmeta izdaje se samo kada uvoz: nije zabranjen zbog zdravstvenog stanja životinja u državi porijekla, izvoznici, odnosno državi tranzita; kada pošiljke koje se namjeravaju uvesti u Crnu Goru ne predstavljaju rizik po zdravlje životinja i zdravlje ljudi; kada proizvodi potiču isključivo iz objekata koji se nalaze na listi za uvoz u Evropsku uniju i kada ih prati propisani, prethodno usaglašeni sertifikat između nadležnih organa za sertifikaciju Crne Gore i nadležnih organa zemlje izvoznice. Sertifikat mora biti originalan, označen serijskim brojem, popunjen i potpisan od strane nadležnog organa države izvoznice. Znači, uvoz se odobrava tek nakon prethodne provjere veterinarsko-zdravstvenih uslova za uvoz”, kaže Blečić.

Prilikom donošenja odluke o ispunjavanju veterinarsko-zdravstvenih uslova za uvoz, kaže dalje Blečić, provjeravaju se epizootiološka situacija zemlje izvoznice (OIE i ADNS), lista odobrenih objekata za izvoz u EU i računarski sistem praćenja (TRACES) radi utvrđivanja potencijalnog odbijanja pošiljki s nekih od graničnih ulaznih mjesta na teritoriju Evropske unije.

Na mesu nema naljepnica

Kao i sva druga hrana iz uvoza, meso mora biti označeno / deklarisano u skladu s propisima važećim u Crnoj Gori, tj. na proizvodu se moraju navesti sve propisane informacije – vrsta hrane, zemlja porijekla, rok upotrebe, način čuvanja, uvoznik, proizvođač, odobreni broj objekta…

Obišli smo nekoliko prodavnica u Podgorici, ali na mesu nema nikakvih naljepnica da bi kupac znao njegovo porijeklo. Prodavci kažu da potrošači najviše traže teletinu i svinjetinu, a piletinu kupuju pečenjare i restorani uglavnom posredstvom svojih snabdjevača. Oni kažu da, osim domaćeg mesa, najviše prodaju meso iz Srbije. Tvrde da vlasnici trgovinskih lanaca zbog potrošača i čestih inspekcijskih kontrola strogo paze da se u prodaji ne nađu ni mesnati ni drugi proizvodi koji su pokvareni ili im je istekao rok upotrebe.     

Crna Gora ima tri laboratorije i metode akreditovane za laboratorijska ispitivanja hrane u skladu s propisanim međunarodnim standardima.

“U 2016. godini odbijen je, odnosno zabranjen uvoz dvije pošiljke živinskog mesa porijeklom iz Brazila: jedna pošiljka zbog utvrđivanja prisutnosti salmonele i jedna zbog promijenjenih organoleptičkih svojstava kod kojih je granični veterinarski inspektor utvrdio da je došlo da prekida hladnog lanca tokom transporta”, kaže Blečić.

Na zahtjev uvoznika te pošiljke vraćene su ino-isporučiocu sa graničnog prelaza.

Upozorenje kupcima u BiH

“Crna Gora nije nikada izdala rješenje za uvoz mesa iz objekata koji su posljednjih dana bili predmet istrage i potencijalnih sumnji da je iz njih nebezbjedno meso otpremano u određene države, a koje je Evropska komisija skinula sa liste odobrenih objekata DG SANTE. Crna Gora nije nikada izdala rješenje ni za uvoz mesa iz ostalih problematičnih objekata, jer se oni nijesu nalazili na listi odobrenih objekata za uvoz u Evropsku uniju”, tvrdi Blečić.

Zanimljivo je da na sajtu Ministarstva poljoprivrede, iako je to obaveza po propisima EU-a, nema podataka o tome ko, koliko i od koga uvozi meso u Crnu Goru i za što je ono namijenjeno.

“To je još ovdje tabu tema, a ako je meso nesumnjivog kvaliteta, onda je zaista zanimljivo zašto ti podaci nisu dostupni javnosti”, rekao nam je jedan veterinarski inspektor, koji je želio da ostane anoniman.

On nam je takođe kazao da u Bosni i Hercegovini treba upozoriti one koji uvoze “njegušku kobasicu” i ostale suhomesnate proizvode iz Crne Gore da prilikom kontrole posebnu pažnju posvete tome da li u njima ima listerije!

Veterinarska kontrola  

Obratili smo se i Upravi carina Crne Gore s molbom da i oni prokomentarišu učestale vijesti o tome da se u Crnu Goru iz Brazila uvozi meso sumnjivog kvaliteta.   

“Nijedna pošiljka bilo koje vrste mesa nije i ne može biti puštena u slobodan promet na teritoriji Crne Gore bez kompletne prateće dokumentacije koja garantuje ispravnost. To znači da ne može dospjeti na tržište nijedna pošiljka bilo koje vrste mesa, a da isto prethodno nije bilo podvrgnuto veterinarskoj kontroli”, saopšteno nam je s te adrese.

Shodno članu 123 Zakona o veterinarstvu uvoz u Crnu Goru ili tranzit preko teritorije Crne Gore proizvoda životinjskog porijekla i nusproizvoda životinjskog porijekla dozvoljen je ako pošiljka ispunjava propisane uslove s aspekta zdravlja, identifikacije, dobrobiti životinja, bezbjednosti hrane i ako je prati propisani sertifikat. Pošiljke proizvoda životinjskog porijekla i nusproizvoda životinjskog porijekla mogu se uvoziti, odnosno unositi u Crnu Goru samo preko određenih, odnosno odobrenih graničnih inspekcijskih mjesta, u skladu sa članom 144 ovog zakona, objasnili su nam iz Uprave carina.   

“Proizvode životinjskog porijekla prilikom uvoza u Crnu Goru treba da prati sertifikat nadležnog organa države izvoza, kojim se potvrđuje da su ispunjeni uslovi u pogledu zdravlja životinja od kojih je proizvod nastao, uslovi higijene hrane u svim fazama proizvodnje, prerade, stavljanja u promet, uključujući i primarnu proizvodnju, skladištenje, prevoz, prodaju i isporuku krajnjem potrošaču, na način kako je to utvrđeno posebnim propisima, shodno Pravilniku o bližim uslovima za uvoz i tranzit životinja i proizvoda životinjskog porijekla.

Takođe, Pravilnikom o načinu vršenja veterinarskih pregleda pošiljki proizvoda životinjskog porijekla koje se unose u Crnu Goru propisano je da se veterinarski pregled pošiljki proizvoda životinjskog porijekla, a koje se uvoze u Crnu Goru, vrši na graničnim inspekcijskim mjestima pregledom dokumentacije, identifikacijom pošiljke i fizičkim pregledom proizvoda. Shodno navedenom, proizvodi životinjskog porijekla prilikom uvoza u Crnu Goru podliježu obaveznom veterinarskom pregledu na za to određenim graničnim prelazima. Carinski organ vrši kontrolu roba koje podliježu obaveznom veterinarskom pregledu, te s toga ne postoji mogućnost uvoza proizvoda životinjskog porijekla bez veterinarskog uvjerenja”, tvrde u Upravi carina.

Marijana Drašković kaže da carina ne može da komentariše prateću veterinarsku dokumentaciju nego samo ono što je vezano za carinske propise, ako se carina nije specijalizovala i za pregled veterinarske dokumentacije i pošiljki hrane.

“Crna Gora je tek avgusta prošle godine usaglasila sertifikat koji treba da prati pošiljke iz Brazila, a do tada je sertifikat bio takav da nije sadržavao nikakve stvarne garancije, a dobijao se DHL-om kada se u toku puta iz Brazila prema lukama u Evropi ili do nas dogovori kupovina kontejnera sa zamrznutim mesom. I to je opštepoznata činjenica ne samo kod nas već i u zemljama okruženja. Originalni sertifikat mora obavezno imati i sve prevedene podatke na crnogorski jezik, što je prvi uslov koji sadrži rješenje o uvozu Uprave za bezbjednost hrane”, kaže Drašković.

Prema dopisu Ambasade Brazila upućenom graničnom veterinarskom inspektoru Luke Bar Milanu Kragulju od 23. juna prošle godine, Ministarstvo poljoprivrede, stočarstva i snabdijevanja Brazila “zasada rasopolaže isključivo verzijom na portugalskom jeziku predloženog međunarodnog sanitarnog sertifikata od strane crnogorske Veterinarske uprave” jer nema ovlašćenih sudskih prevodilaca za crnogorski jezik u Brazilu i moli “crnogorske nadležne službe za produžetak roka izdavanja odgovarajućeg dvojezičnog međunarodnog sanitarnog sertifikata do 30 dana”.

Inspektori koji ne govore portugalski

Tvrdnju Biljane Blečić da se uvoz odobrava tek nakon prethodne provjere veterinarsko-zdravstvenih uslova za uvoz Drašković ovako komentariše:

“Znači da je Biljana Blečić, kao glavni veterinarski inspektor, od 2004. sve do 2014. godine znala kakav je sertifikat za uvoz iz Brazila (nije se čak ni prevodio), a kakvu su kontrolu dokumentacije mogli da sprovode granični veterinarski inspektori koji ne govore portugalski jezik. To pitanje sam pokrenula od početka 2014. godine, dala instrukcije inspektorima da dobro prate sertifikate i da svaki mora biti preveden i ovjeren sudski, jer su iz Brazila stizali neprevedeni sertifikati.”

Drašković dalje kaže da nije tačna izjava Biljane Blečić o tome da su svi parametri koje treba ispitivati propisani u Crnoj Gori kao u EU-u i da su u tom dijelu usaglašeni govori i dopis graničnog veterinarskog inspektora u vezi s određenim analizama.

“Nemamo definisane ni propisane parametre i granične vrijednosti za određene kokcidiostatike (coccidiostat), npr. nikarbazin, tj. nitroanalin, koji je izuzetno opasan sastojak, a ni za klopidol, kao za mnogošta drugo”, tvrdi Drašković.

Crna Gora je, prema riječima Mirjane Drašković, izdala rješenja baš iz spornih objekata 2015. godine za uvoz dvije pošiljke zamrznutog goveđeg mesa iz Brazila.

“Sa druge strane, treba imati u vidu da su te firme konzorcijumi u sklopu kojih posluje veliki broj klanica, pa se detaljnom analizom može naći pokoji objekat koji je pod zabranom brazilskih službi”, kaže ona.

Drašković podsjeća da se odavno zalaže za to da se meso uvozi iz zemalja iz okruženja jer je lakše kontrolisati njegov kvalitet, a i proizvođačima i uvoznicima lakše je da sarađuju.

Izvor: Al Jazeera