Interaktivno: Ekonomska sloboda na Balkanu

Indeks ekonomske slobode korišten u istraživanju Instituta Cato mjeri stepen podrške ekonomskoj slobodi koju pružaju politike i institucije jedne države. Temelji ekonomske slobode jesu lični odabir, dobrovoljne razmjene, sloboda ulaska na tržište i konkurisanje, kao i sigurnost pojedinca i privatnog vlasništva.

Ekonomske slobode najviše podržavaju Hong Kong, Singapur, Novi Zeland i Švicarska, a najmanje Venecuela.

Situacija u regiji

Ekonomske slobode u regiji najviše su u Hrvatskoj (72. mjesto) i Sloveniji (73). Crna Gora je na 85. mjestu i bilježi najveći pad u odnosu na rang iz prethodnog izvještaja, kad je bila na 63. mjestu. Srbija bilježi blagi rast od šest mjesta, ali se i dalje nalazi na niskom 88. mjestu. Ekonomske slobode najniže su u Bosni i Hercegovini, koja se nakon dodatnog pada od sedam mjesta u posljednjem mjerenju nalazi na 99. mjestu.

Detaljnije istražite u tabeli.

Indeks mjeri stepen ekonomske slobode prisutan u pet ključnih oblasti:

1. Veličina vlade: Usljed povećanja vladine potrošnje, oporezivanja i broja preduzeća sve je manje ličnog odabira, a samim tim i ekonomske slobode. Ova oblast pokazuje u kojoj se mjeri jedna država oslanja na lični odabir i tržišta umjesto na državne budžete i donošenje odluka u svrhu politike. Države s niskim budžetskim potrošnjama u odnosu na ukupnu potrošnju, manjim državnim sektorom, nižim marginalnim poreznim stopama ovdje dobijaju višu ocjenu.

2. Pravni sistem i imovinska prava: Zaštita pojedinca i njihove pravno stečene imovine ključni je element ekonomske slobode i civilnog društva. Ova skala pokazuje efektivnost zaštitničkih funkcija Vlade.

3. Stabilnost valute: Inflacija narušava vrijednost pravno stečene zarade i štednje. Stoga je čvrsta valuta ključna za zaštitu imovinskih prava. Kad je inflacija ne samo visoka već i nestabilna, otežava se mogućnost pojedincima da prave planove za budućnost i efikasno koriste ekonomsku slobodu. Ovaj faktor pokazuje u kojoj mjeri državljani imaju pristup stabilnoj valuti i novcu.

4. Sloboda u međunarodnoj trgovini: Sloboda razmjene, u najširem smislu – kupovina, prodaja, pravljenje ugovora i slično – predstavlja temelj ekonomske slobode. Ona je niža ako sloboda razmjene ne uključuje poslove i pojedince iz drugih zemalja. Kako bi dobila visoku ocjenu u ovoj oblasti, država mora imati niske tarife, jednostavno carinjenje i efikasnu administraciju carina, lako konvertibilnu valutu i mali broj kontrola kretanja fizičkog i ljudskog kapitala.

5. Propisi: Ova oblast pokazuje u kojoj mjeri propisi jedne države ograničavaju ulazak u tržište i na koji se način miješaju u slobodu angažovanja na dobrovoljnoj razmjeni te tako smanjuju ekonomske slobode.

U interaktivnoj mapi istražite kolike su ekonomske slobode u svijetu:

Izvor: Economic Freedom of the World