Interaktivno: Ključni igrači operacije ‘Maslinova grančica’

Turska je u prošlu subotu pokrenula ofanzivu u kurdskoj enklavi Afrin u Siriji, usmjerenu protiv milicija sirijskih Kurda, koje Ankara smatra prijetnjom svojoj sigurnosti.

Kopnene snage turske vojske su narednog dana prešle sirijsku granicu, zajedno s hiljadama boraca Slobodne sirijske vojske, u okviru operacije nazvane “Maslinova grančica”.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je kazao da će, nakon operacije u Afrinu, krenuti u ofanzivu na sjeverni sirijski grad Manbij, koji su kurdske snage, uz podršku SAD-a, 2016. godine preuzele od boraca grupe Islamska država Irak i Levant.

Stefanie Dekker, reporterka Al Jazeere koja izvještava sa tursko-sirijske granice, kazala je da se razni regionalni igrači pokušavaju “izboriti za dijelove Sirije, kako bi proširili svoju sferu djelovanja”.

U interaktivnom prikazu donosimo listu ključnih igrača u operaciji u Afrinu.

Turska

Turska decenijama vodi borbu protiv naoružanih kurdskih boraca u jugoistočnom dijelu zemlje.

Među grupama protiv kojih se Ankara bori je Radnička partija Kurdistana, koja traži veću autonomiju za Kurde, dok je turske vlasti optužuju za separatizam i terorizam.

U nasilju je poginulo više od 40.000 civila, vojnika i pobunjenika, a sukobi su Tursku koštali nekoliko desetina milijardi dolara.

Turska, Evropska unija i SAD su proglasili PKK terorističkom organizacijom, a Ankara sirijske naoružane grupe smatra produženom rukom PKK-a.

Opravdavajući vojnu operaciju, Erdogan je kazao da su PKK i sirijska kurdska grupa “jedno te isto” te da promjena imena “ne mijenja činjenicu da se radi o terorističkim organizacijama”.

Ankara strahuje od uspostavljanja kurdskog entiteta duž turskih granica.

Ulaskom na teritoriju Sirije, Turska namjerava stvoriti “sigurnosnu zonu” od 30 kilometara duž granice sa Sirijom u provinciji Afrin, gdje će Slobodnoj sirijskoj vojsci osigurati kontrolu nad 10.000 kvadratnih kilometara teritorije.

Sirija

Snage sirijske Vlade izgubile su značajne teritorije u borbi protiv opozicije i raznih naoružanih grupa, uključujući Islamsku državu Irak i Levant, od početka konflikta 2011. godine.

Međutim, ruska intervencija 2015. godine okrenula je smjer sukoba u korist predsjednika Sirije Bashara al-Assada, saveznika Moskve.

Krajem 2016. godine sirijska vojska preuzela je Halep, jedno od najvažnijih borbenih poprišta u sirijskom ratu.

Snage sirijske Vlade vode borbe protiv boraca opozicije u provinciji Idlib u istočnoj Siriji, dok na zapadu zemlje traju borbe protiv grupe ISIL.

Početkom 2018. godine snage lojalne predsjedniku Assadu povratile su veći dio izgubljenih teritorija, od čega je značajan dio pod kontrolom sirijskih Kurda na sjeveru zemlje.

Nekoliko dana prije početka turske operacije u Afrinu, Damask je upozorio da su sirijske zračne snage spremne braniti teritoriju od napada Turske.

Međutim, od početka operacije sirijska zračna odbrana nije djelovala.

Rusija

Moskva je službeno pokrenula vojnu intervenciju u Siriji u septembru 2015. godine, kako bi podržala predsjednika Assada.

Uz rusku zračnu podršku, sirijska Vlada je povratila većinu teritorija koje je izgubila od ISIL-a i drugih sirijskih opozicionih snaga.

Damask je povjerio Rusiji kontrolu zračnog prostora iznad Afrina.

Moskva je uoči turske operacije povukla stotine svojih vojnika raspoređenih u blizini tog grada.

Prošlog novembra Assad je zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zato što je “spasio” Siriju.

Mjesec dana kasnije Putin je objavio pobjedu u ratom razorenoj zemlji i najavio da se “značajan dio” snaga raspoređenih u Siriji može vratiti kući.

Međutim, Moskva je zadržala bazu Khmeimim u Latakiji te pomorski objekt u mediteranskom gradu Tartusu.

Rusija se u januaru žalila da SAD pokušava podijeliti Siriju uspostavom kurskog entiteta u sjevernoj Siriji.

Sjedinjene Američke Države

Blizu 2.000 američkih vojnika stacionirano je u Siriji, prema podacima Pentagona.

U to nisu uračunate tajne misije i specijalne snage.

Nedavno je državni sekretar SAD-a Rex Tillerson kazao da Washington namjerava ostati trajno prisutan u Siriji, ne samo zbog borbi protiv ISIL-a i Al-Kaide, već i kako bi se suprotstavio utjecaju Irana, jednog od najjačih saveznika Vlade Sirije.

Od početka sukoba, 2011. godine, SAD je pružao podršku raznim opozicionim i pobunjeničkim grupama u pokušaju svrgavanja vlasti u Damasku, ali su ti napori bili neuspješni.

S druge strane, SAD je uspješno vodio koaliciju protiv ISIL-a.

SAD je turski saveznik protiv predsjednika Assada, ali se, također, svrstava na stranu turskih protivnika, Kurda.

Nedavno je objelodanjeno da SAD radi na osnivanju nove pogranične vojske od približno 30.000 ljudi, uglavnom sačinjene od članova Jedinice narodne zaštite.

Tillerson je kasnije opovrgao navode, koji su izazvali negodovanje Ankare.

Većina američkih trupa navodno je smještena u sirijskom gradu Manbiju, uporištu kurdskih snaga, koje imaju podršku SAD-a.

Jedinice narodne zaštite / Partija demokratske unije

Jedinice narodne zaštite su naoružano krilo Partije demokratske unije, opozicione stranke u Siriji.

YPG i druge sirijske kurdske jedinice kontroliraju značajne teritorije u sjevernoj Siriji i zaslužne su za poraz ISIL-a i Al-Kaide.

YPG je, također, učestvovao u zauzimanju Raqqe, ISIL-ovog uporišta u Siriji.

Procjenjuje se da se samo u Afrinu nalazi između 8.000 i 10.000 kurdskih boraca, a u Manbiju ih ima nekoliko hiljada.

Turska smatra i YPG i njihovo političko krilo PYD terorističkim grupama, povezanim sa zabranjenom PKK.

Slobodna sirijska vojska

Osnovana 2011. godine, opoziciona Slobodna sirijska vojska pokušava srušiti Vladu predsjednika Assada.

Sastavljena je od dužnosnika koji su prebjegli na pobunjeničku stranu iz redova Sirijskih oružanih snaga.

FSA je najbrojnija pobunjenička grupa koja se bori protiv Vlade u Damasku.

Ovu grupu su potresali unutrašnji sukobi od samog osnutka, a mnogi borci su prebjegli u druge, ekstremnije naoružane grupe.

Kada se Turska uključila u sirijski sukob 2016. godine, formirana je koalicija boraca pod imenom Slobodna sirijska vojska, koju podržava Turska.

U operaciji u Afrinu Turska je mobilizirala hiljade boraca Slobodne sirijske vojske kako bi se borili protiv kurdskih jedinica.

Izvor: Al Jazeera