Interaktivno: Putin, Orban, Berlusconi i bh. trojka u borbi za vlast
Većina evropskog kontinenta u 2018. godini izaći će na izbore, na kojima će se takmičiti neki od velikih političkih igrača, poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskog premijera Viktora Orbana. Bivši premijer Italije Silvio Berlusconi pokušat će svoju partiju vratiti na vlast.
Na birališta će izaći i građani Bosne i Hercegovine, koji će u oktobru glasati na općim izborima. Oni će birati članove Predsjedništva, zastupnike u državnom i oba entitetska parlamenta.
U Sloveniji će parlamentarni izbori biti najkasnije u julu. Prema anketama, aktuelni premijer Miro Cerar ima slabe šanse za drugi mandat.
Mađari i Italijani na parlamentarne izbore izaći će na proljeće. Ako je suditi prema anketama, u Mađarskoj se Orbanu smiješi ostanak na vlasti, a u Italiji će biti mnogo neizvjesnije.
Najbolja izlaznost na Malti
Svaki izbori u regiji iznova otvaraju pitanje odziva, odnosni izlaznosti birača. Zemlje zapadnog Balkana svake godine bilježe manju izlaznost nego na prethodnim izborima.
Institut za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA) prikuplja podatke o izlaznosti birača širom svijeta. Prema podacima o odzivu birača na posljednjim parlamentarnim izborima, najslabiju izlaznost u Evropi bilježe Rumunija, Kosovo i Francuska.
Zemlje regije nalaze se u donjem dijelu ljestvice izlaznosti na parlamentarne izbore. U Albaniji je 2017. na izbore izašlo 46,76 posto birača, a u Sloveniji je 2014. glasalo 51,73 posto registrovanih birača.
Slabiju izlaznost bilježe i Hrvatska (52,59), Bosna i Hercegovina (54,54), Srbija (56,07).
Glasači u Makedoniji i Crnoj Gori na posljednje parlamentarne izbore izašli su u nešto većem broju (66,79, odnosno 73,41 posto).
Najbolju izlaznost u Evropi bilježe Malta, Luksemburg i Farski otoci.
Luksemburg je jedna od zemalja EU-a u kojoj je glasanje obavezno i gdje se neopravdani neizlazak na izbore tretira kao prekršaj podložan plaćanju novčane globe. Glasanje je obavezno i u Belgiji, Grčkoj te na Kipru.
U poređenju s izborima 1998, u Bosni i Hercegovini na proteklim izborima glasalo je 23 posto manje glasača.
U Hrvatskoj je na posljednjim izborima glasalo 38 posto manje glasača nego 1990. godine.
Lošija izlaznost u odnosu na ranije izbore zabilježena je i u Srbiji, gdje je glasalo sedam posto glasača manje nego 2007. godine.
Izvor: Al Jazeera