Investicije i reforma obrazovanja prioriteti Hrvatske

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je zaustavljanje iseljavanja mladih, gospodarsku obnovu i obrazovnu reformu među prioritetima za budućnost Hrvatske, koja danas slavi Dan državnosti.

U obraćanju uzvanicima na svečanosti na Pantovčaku, hrvatska predsjednica je rekla da „krajnji cilj gospodarske obnove mora biti zapošljavanje i egzistencijalna sigurnost građana i obitelji”.

“U žarištu naših politika na svim razinama mora biti privlačenje investicija koje će omogućiti veću dodanu vrijednost i zapošljavanje, posebice u slabije razvijenim krajevima. Pri tome valja voditi računa i o profilu radnih mjesta. S obzirom na to da u nekim sektorima kao što su turizam i građevinarstvo već trpimo manjak domaće radne snage, rastu zahtjevi poslodavaca za uvozom radnika iz inozemstva. Ako je to ponegdje i nužno, time se ne smije rušiti ionako niska cijena rada u Hrvatskoj, jer će naši ljudi i dalje odlaziti u inozemstvo, a time sve svoje probleme samo pogoršavamo.“

‘Socijalna pomoć mora biti iznimka’

Istakla je kako „socijalna pomoć mora biti iznimka, a dobar standard stanovništva, koji se temelji na zaposlenosti i plaći koja omogućuje životnu sigurnost i perspektivu, mora biti cilj djelovanja svih sastavnica državne vlasti“.

Dodala je kako je obrazovna reforma jedan od prioriteta državne politike.

„Ključ svega je, kako sam nedavno istaknula, odgovor na pitanje: kakve ljude želimo? Samosvjesne i kreativne koji mijenjaju život oko sebe ili frustrirane i pasivne? Naš je obrazovni sustav nažalost preopterećen informacijama. Naravno, djeci moramo dati temeljna i opća znanja iz svih područja, ali prije svega moramo ih naučiti gdje će naći informacije, kako će ih povezivati i kako će se i u koje svrhe njima koristiti, kako bi se formirali u zrele osobe, koje misle svojom glavom i razvijaju svoje talente. Očekujem stoga nastavak procesa kurikularne reforme, bez odugovlačenja, bez politizacije i bez ideologizacije.“

Hrvatska predsjednica istaknula je važnost sigurnosne politike te rekla kako se u budućnosti mora staviti naglasak na energetsku i prehrambenu neovisnost te sigurnost države.

Grabar-Kitarović je kazala kako je fiskalna i funkcionalna decentralizacija iznimno važna za ravnomjeran razvoj svih državnih područja.

Govoreći o vanjskoj politici, predsjednica Hrvatske je istaknula važnost hrvatsko-poljske inicijative unutar Europske unije, tzv. Inicijative triju mora.

„I na ovom mjestu naglasila bih predanost jačanju naših odnosa sa svim državama ‎svijeta, posebice u godini kada obilježavamo četvrt stoljeća od uspostave diplomatskih odnosa s najvećim brojem njih“, dodala je.

Svečanim prijemom u Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović završava se proslava Dana državnosti u Hrvatskoj, kojim se obilježava 26 godina od proglašenja nezavisnosti i suverenosti.

Osim državnog vrha, u Ured predsjednice stiglo je blizu 1.500 uzvanika iz političkog i društvenog života Hrvatske kao i predstavnika vjerskih zajednica i diplomatskog zbora.

Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene odluke od 25. lipnja 1991. godine u vrijeme dok je u Hrvatskoj trajao rat.

Reforme za budućnost

Predsjednica Republike, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković ranije su položili vijence i zapalili svijeće na Mirogoju.

Čelnici države vijence su položili kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i na Zajedničku grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Prije mise u Zagrebačkoj katedrali koju predvodi zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, čelnici države, Vlade i Sabora, čestitali su građanima Dan državnosti.

Grabar-Kitarović je rekla kako želi da se blagdan provede u pijetetu prema prošlosti, ali i s optimističnim pogledom u budućnosti te “da se uhvatimo u koštac sa svim izazovima – od demografije i zapošljavanja do gospodarskog rasta, standarda života, reforme obrazovanja”.

Plenković je rekao da su Hrvatska i njezini ljudi puno toga učinili – od obrane od režima Slobodana Miloševića do stjecanja međunarodnog priznanja, razvoja demokracije i institucija, poštivanja ljudskih prava i pristupanja Europskoj uniji i NATO-u.

“Zaokružili smo sve one temeljne nacionalne zadaće koje smo postavili u prijelomnim trenucima krajem osamdesetih i početkom devedesetih”, kazao je Plenković.

Poručio je da je sada pred Hrvatskom ispunjavanje ciljeva koji će ići za većom kvalitetom života, zapošljavanjem, novim radnim mjestima, gospodarskim rastom, razvojem te stabilnim, tolerantnim i uključivim društvom.

Koncert na otvorenoj pozornici

Predsjednik Sabora Jandroković kazao je za današnji blagdan da je to iznimno važan dan u novijoj povijesti, gdje smo dobili pravni temelj za hrvatsku samostalnost, suverenosti i neovisnost.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-a, a članica Europske unije je od 1. srpnja 2013. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskog sabora.

Solisti, zbor, baletni ansambl i orkestar Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u povodu Dana državnosti izvest će navečer na otvorenoj pozornici na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava operu Jakova Gotovca “Ero s onoga svijeta” u režiji Krešimira Dolenčića i pod ravnanjem maestra Nikše Bareze.

Izvor: Al Jazeera i agencije