Iraku potrebno 1.000 milijardi dolara
Iraku je potrebno do 1.000 milijardi dolara (784 milijarde eura) tokom sljedećih 10 godina za oporavak razrušene infrastrukture i oslabljene ekonomije, izjavio je direktor Nacionalne komisije za investicije Sami al-Araji.
“Govorimo o rekonstrukciji Iraka, minimalna potrebna suma je 600 do 700 milijardi dolara i mogla bi ići i do 1.000 milijardi dolara” u godinama do 2022, rekao je on za vrijeme Međunarodnog sajma u Bagdadu, najveće iračke trgovinske izložbe za više od 20 godina.
Sajam se održava u nastojanju Vlade te bliskoistočne zemlje da privuče strane investicije, diversificira ekonomiju zavisnu od nafte i smanji nezaposlenost.
Araji je ukazao na to da bi najveći dio potrebnog novca mogao biti pribavljen izvozom nafte, koja učestvuje s najvećim dijelom u Vladinom prihodu, ali da bi “jedan dio mogao pristići iz stranih i domaćih direktnih investicija”, prenosi AFP.
Navedena cifra predstavlja osjetno povećanje u odnosu na cilj od 186 milijardi dolara za period od 2010. do 2014. godine, od čega će blizu 100 milijardi dolara pristići od nafte, a ostatak od privatnih investicija.
Poziv stranim kompanijama
Araji je ukazao da irački zvaničnici razmatraju mogućnost povećanja investicionog cilja za period 2013-2017. Prema njegovim riječima, Irak je u posljednje tri godine odobrio investicione licence uglavnom domaćim, ali i stranim investitorima u vrijednosti od blizu 32 milijarde dolara.
On je rekao da će Irak od 2013. godine održavati specijalizirane trgovinske sajmove za ključne sektore, kao što su građevinarstvo, saobraćaj i nekretnine, u kojima računa da će privući investicije.
Bagdad poziva strane kompanije da pomognu u obnovi ključne infrastrukture koja je propala tokom višedecenijskog nedovoljnog investiranja, kao i da učestvuju u radu u oblastima poput saobraćaja, stanogradnje i poljoprivrede.
Iračka ekonomija, kojom dominira država, u ogromnoj mjeri zavisi od izvoza sirove nafte, a energetski sektor učestvuje sa skoro dvije trećine u bruto društvenom proizvodu zemlje (BDP).
Stewart Bouwen, američki specijalni generalni inspektor za obnovu Iraka, nedavno je konstatirao da se privreda Iraka, uprkos “zastrašujućim izazovima”, oporavlja, s rekordnom proizvodnjom električne energije i “najvećom proizvodnjom sirove nafte od 1990. godine”, od preko tri miliona barela dnevno.
Ogromne zalihe
Prije Bouwenovog kvartalnog izvještaja, Vlada Iraka je odobrila budžet od blizu 115 milijardi dolara za 2013. godinu, uvećanje od 18 posto u odnosu na ovogodišnji program javne potrošnje.
Procjenjuje se da će ukupan BDP Iraka rasti prosječno 9,4 posto godišnje između 2012. i 2016. godine, kolike zemlja bude imala prihode od nafte, saopćio je privremeni guverner Centralne banke Mudher Kasim.
“Vjerujemo da će BDP Iraka 2015. godine skočiti sa sadašnjih 170 milijardi na 360 milijardi dolara. To će se desiti zbog nafte”, izjavio je guverner.
Irak ima dokazane rezerve od 143,1 milijardu barela nafte i blizu 3.200 milijardi kubnih metra gasa, što tu zemlju svrstava među vodeće u svijetu u pogledu energenata.
Niko nije siguran kolike su još neotkrivene rezerve nafte i gasa u Iraku. Sadašnja Vlada u Bagdadu smatra da su iračke rezerve nafte najveće na svijetu, blizu 350 milijardi barela.
S visokim cijenama nafte, zbog strahova o iranskim prekidima snabdijevanja, dužničke krize u eurozoni i rastuće političke nestabilnosti na Bliskom istoku, Irak je imao prihod od nafte u iznosu od 83 milijarde dolara u 2011. godini, što je premašilo sve procjene.
Izvor: Agencije