Iran najavio odbranu svetih mjesta u Iraku

Iračka vojska ponovno kontrolira najveću rafineriju u zemlji – Baiji, na sjeveru Iraka, koju su rano jutros napali sunijski pobunjenici.

Premijer Maliki najavio je obračun s terorizmom, a podršku iračkoj Vladi najavljuje i službeni Teheran.

„Odbili smo napad pokreta Islamska država Irak i Levant na rafineriju Baiji, hvala Bogu. Osujetili smo napad, ubili 40 terorista i uništili vozila puna osoblja, oružja, opreme i municije“, kaže Qassem Atta, glasnogovornik iračke vojske,

U borbi protiv sunitskih pobunjenika, iračku Vladu podržat će i zvanični Teheran, navodi predsjednik Irana.

„Objavljujemo svim velikim silama i njihovim subjektima, ubicama i teroristima, da veliku naciju Irana ništa neće zaustaviti u odbrani veličanstvenih svetih mjesta u Iraku“, kaže Hassan Rouhani, iranski predsjednik.

Više od dva miliona Iračana odazvalo se protekle sedmice na poziv najuticajnijeg šiitskog duhovnog vođe da oružjem krenu na sunitske pobunjenike. U Bagdad stižu iz svih dijelova zemlje, odakle ih šalju ka gradovima koje kontroliraju pobunjenici.

„Borit ćemo se protiv pobunjenika. Idemo u Mosul ili bilo koji drugi grad da odbranimo Irak i naše svetinje“, kaže Ali Kadhim, dobrovoljac iz Khalisa.

Sunitski pobunjenici kidnapirali su 40 indijskih građevinskih radnika u Mosulu. Niko do sada nije tražio otkup, a indijska Vlada ne zna gde se oni nalaze, saopćio je šef diplomatije te države.

U znak protesta zbog nasilja u Iraku, ispred ambasade u Bejrutu okupili su se Iračani koji stanuju u Libanu. Tu su, kažu, da podrže iračku vojsku.

„Demonstriramo protiv terorizma koji se odvija u Iraku i koji provode protiv ujedinjenog naroda koji zajedno živi već hiljade godina“, kaže Iračanin Salah al-Sayyadi.

Irački sunitski i šiitski politički lideri pozvali su na nacionalno jedinstvo poslije sastanka iza zatvorenih vrata. Pozvali su na izbjegavanje sektaškog nasilja i zabranu nošenja oružja za sve koji nisu u državnoj službi.

Obama o mogućoj akciji u Iraku

U međuvremenu, američki predsjednik Barack Obama poručio je kongresnim čelnicima da mu nije potrebno odobrenje poslanika za svaku akciju u Iraku, saopćio je vodeći republikanski senator. 

Glasnogovornik Bijele Kuće Jay Carney ne isključuje nijednu mogućnost, ako se izuzme slanje borbenih trupa u Irak.

Senator Mitch McConnell obratio se novinarima nakon sastanka između predsjednika i visokih članova Kongresa, prenose mediji.

Irak je tražio američke zračne udare protiv militanata u napredovanju, koji su zauzeli ključne gradove i mjesta.

Dopisnici, međutim, tvrde da bi svaka odluka o vojnoj podršci Washingtona mogla zavisiti od politčkih promjena u Iraku.

Znaci nezadovoljstva

Američki potpredsjednik Joe Biden raspravljao je o eventualnim mjerama koje bi mogle pomoći u “odvraćanju napredovanja terorista” s iračkim premijerom Nourijem Malikijem u srijedu, ali i potrebi za nacionalnim jedinstvom. 

Obamina administracija pokazala je znake nezadovoljstva Malikijem, šiitom koji je dugo optuživan za diskriminaciju nad sunitskom arapskom manjinom i monopoliziranje vlasti.

Američki ministar odbrane Chuck Hagel izjavio je na kongresnom saslušanju:

“Trenutna vlada u Iraku nikada nije ispunila svoja obećanja o pitanju vlade nacionalnog jedinstva sa sunitima, Kurdima i šiitima.”

Obama se u srijedu sastao s kongresnim čelnicima u Bijeloj kući kako bi raspravljali o američkoj reakciji na nedavna napredovanja Islamske države u Iraku i Levantu (ISIL).

Govoreći nakon toga McConnell je izjavio kako je predsjednik “nagovijestio da ne osjeća nikakvu potrebu za našim odobrenjem mjera koje bi mogao poduzeti”.

Dopisnici navode da je Bijela kuća do sada izbjegavala osjetljivo pitanje da li joj treba kongresno odobrenje za svaku vojnu akciju u Iraku.

Jednostrano djelovanje

Eksperti tvrde da Obama ima na raspolaganju nekoliko opcija, uključujući ovlaštenje za upotrebu vojne sile (AUMF) protiv Al-Kaide i njoj bliskih snaga, koje je usvojio Kongres u 2001. i 2002. godini. AUMF je doveo do invazije na Irak i vlastitih ovlasti kao vrhovnog vojnog zapovjednika.

Prošle je godine američki predsjednik odustao od planova za kaznenim vojnim udarima u Siriji nakon smrtonosnog napada hemijskim oružjem, kada je postalo jasno da mu Kongres neće pružiti podršku za to.

Zvaničnici administracije tvrde da bi predsjednik mogao djelovati jednostrano u Iraku, jer je Vlada Iraka tražila američke zračne udare protiv ISIL-a, koji je u prošloj sedmici zauzeo drugi po veličini irački grad Mosul i napreduje u pravcu juga prema prijestolnici Bagdadu.

Javljeno je da su ISIL i njihovi sunitski arapski saveznici ostvarili pomake u pokrajinama Dijala i Salahudin nakon zauzimanja Mosula.

Iračani iz Tazehurmata su zbog prijetnji ISIL-a prebjegli u Kirkuk.

U Tazehurmatu, gdje živi gotovo 15.000 ljudi, sve podsjeća na grad duhova sa pustim ulicama i zatvorenim radnjama.

Bijeg iz Tazehurmata

Građani u naselju Tazehurmat prebjegli su u irački grad Kirkuk, zbog prijetnji pripadnika Islamske države Irak i Levant (ISIL), javlja Anadolija.

Selo Bešir, udaljeno otprilike pet kilometara od Tazehurmata, u potpunosti je pod kontrolom pripadnika ISIL-a. Zbog toga su građani Tazehurmata, koji su većinom šiitski Turkmenci, prebjegli u Kirkuk, kojeg čuvaju kurdske snage sigurnosti.

Jedna od njih je Fadime Ahmed, koja se preplašila zbog snažnih sukoba između pripadnika ISIL-a i kurdskih snaga.

“Kako sam čula zvuk pucnjave i minobacačkih bombi, morala sam pobjeći”, rekla je ona.

Oko naselja Tazehurmat vojska i kurdske snage čekaju u stanju pripravnosti zbog mogućeg napada. Njima su se pridružili Turkmenci, dobrovoljci, koji žele očuvati svoj grad.

Cijene nafte su danas dodatno porasle zbog eskalacije sukoba u Iraku.

Irak je drugi po veličini izvoznik u okviru dvanestočlane Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), odmah nakon Saudijske Arabije.

Izvor: Al Jazeera i agencije