Islamsko bankarstvo kao novi koncept u BiH

Svjetska kriza iz 2008. godine nije prva ekonomska katastrofa takvog tipa. Mnogi krivca vide u globalnom finansijskom sistemu, prema kojem neko nekom uvijek nešto duguje, bilo da se radi o pojedincu ili državi.

Može li začarani krug prekinuti novi koncept bankarstva koji sa Istoka polako prodire ka Zapadu, istražio je novinar Al Jazeere Emir Nuhanović.

Zapadni finansijski sistemi, od Wall Streeta do londonskog Citya, jedan su od glavnih uzroka svjetske ekonomske krize. Ali ne samo ove.

U svijetu je 1930. godine je zavladala kriza poznata kao Velika depresija. Tada je 13 miliona Amerikanaca ostalo bez posla, a nezaposlenost skočila sa tri na 25 posto.

Banke i berze se nakon kriza prve oporavljaju. Primjera radi, američki berzanski indeks Dow Jones, koji obuhvata 100 najvećih američkih kompanija, nedavno je dostigao historijski maksimum prešavši granicu od 14.200 poena.

Mnogi analitičari smatraju da zapadni finansijski sistem nije pravedan jer je doveo do ogromnih razlika u raspodjeli svjetskog bogatstva.

Blizu 0,5 posto svjetskog stanovništva zarađuje više od milion američkih dolara godišnje, dok gotovo 68 procenata zarađuje manje od 10.000. Oko 63.000 ljudi u svijetu ima imovinu u vrijednosti više od 100 miliona dolara.

Njihov broj je u posljednjih šest godina, od kojih su četiri bile krizne, uvećan za gotovo trećinu.

Najviše takvih bogataša živi u jugoistočnoj Aziji, Sjevernoj Americi i Zapadnoj Evropi, dok ih je najmanje u Africi.

Odnos prema novcu

Almir Čolan profesor je islamskog bankarstva na Univerzitetu La Trobe u Melborneu. Smatra da su zbog težnje za vraćanjem etike u ovaj sektor, principi islamskog bankarstva zaživjeli u nekim modernim finansijskim institucijama.

„Najvažnija razlika između islamskog i konvencionalnog bankarstva se zasniva na odnosu prema novcu. Novac u konvencionalnom bankarstvu je kao roba koja se prodaje ili stavlja na lizing“, navodi Čolan.

„U islamskom bankarstvu novac se ne može prodavati i ne možemo praviti novac od novca. Da bi novac bio koristan, moramo ga pretvoriti u robu, koju onda prodamo ili stavljamo u neku partnersku kombinaciju gdje možemo da profitiramo iz toga.“

Novinar Al Jazeere Nuhanović navodi kako je 2000. godine islamsko bankarstvo stiglo i u BiH.

„Tri banke sa Bliskog Istoka odlučile su otvoriti banku čija se poslovnica nalazi upravo iza mene. No, zbog zakonskih regulativa koje važe u ovoj državi, principi islamskog bankarstva nisu u potpunosti primjenjivi“, dodao je.

Direktor BBI banke Amer Bukvić kaže kako koriste jedan ograničeni segment islamskog bankarstva. Drugim riječima, na tržište su plasirali ponude islamskog bankarstva koje su u skladu sa zakonskom regulativom u BiH.

„Postoji jedan veliki interes islamskih banaka koje su u ekspanziji po cijelom svijetu i oni bi ušli sa novim kapitalom, sa jeftinijim izvorima, sa jeftinijim sredstvima. Znači, građani BiH bi došli do povoljnijih mogućnosti finansiranja, ako bi se zakon o bankarstvu izmijenio i dozvolio islamskim bankama da uđu i rade u potpunosti na način na koji one inače rade“, istakao je.

Više humanosti

Dok se to ne dogodi, za istinsko islamsko bankarstvo, vrata ostaju zatvorena.

„Mi bi voljeli zato da dođe do nekog istinskog partnerstva između banaka i ljudi, da ljudi osjećaju da su banke tu s njima zajedno. Da imaju neki kontakt i da rade za njih i s njima, a ne da imamo situaciju gdje banke gledaju samo na sebe, bez obzira šta se desi sa onim čovjekom i s njegovim biznisom“, izjavio je Čolan.

„Jer oni prvo razmišljaju da izvuku sebe, da nadoknade svoje, a onda ostave čovjeka na cjedilu. Znači hoćemo više humanosti i partnerstva u tim bankama.“

To bi, konkretno, značilo da, kada dobijete kredit za pokretanje poslovanja i vaša kompanija doživi uspjeh, banka profitira zajedno sa vama.

Ali, ako vaše poslovanje propadne, i banka će izgubiti uloženi novac – a neće vam zbog toga blokirati račun.

Izvor: Al Jazeera