Istjerivanje Dodika na čistac

Govedarica radi na koncipiranju potpuno nove platforme opozicionog djelovanja u odnosu na dosadašnje, piše autor (Al Jazeera)

U sjenci beogradskog susreta između delegacija Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije, u Istočnom Sarajevu je, pod velom Socijalnoekonomskog savjeta, formirana “vlada u sjenci” entiteta Republika Srpska.

Socijalnoekonomski savjet brojaće 20-ak šefova sektora i podsektora, koji se odnose na različite sfere života. Ključni zadatak Socijalnoekonomskog savjeta kojeg čine intelektualci i univerzitetski profesori, te ljudi koji su se uglavnom već afirmisali i realizovali kroz profesionalni rad, i koji ima sektore za pravdu, ekonomiju, obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost i demografsku politiku, te će pokretati odgovarajuće inicijative iza kojih će stajati Srpska demokratska stranka, jeste da analizira stanje u društvu i predlaže rukovodstvu stranke odgovarajuća ekspertska rješenja.

Uprkos negiranju predsjednika SDS-a Vukote Govedarice da je riječ o formiranju “vlade u sjenci”, očito je da će se Savjet ubuduće tako ponašati.

“Moramo posvetiti pažnju intelektualcima koji imaju snage da definišu državotvornu politiku, kreiraju nacionalno odgovornu politiku u Republici Srpskoj koja je potrebna, nasuprot očigledno populističkoj politici aktuelne vlasti”, smatra Govedarica. Kaže i da će se Socijalnoekonomski savjet oslanjati i na rad konstultanata koji nisu članovi stranke, ali će dati doprinos u kreiranju njenih politika.

Nova platforma opozicije

Očito je da se u Republici Srpskoj ovim potezom radi na koncipiranju potpuno nove platforme opozicionog djelovanja u odnosu na ono dosadašnje i da se počinje sa onim sa čime se vladajućoj strukturi u entitetu i njegovom predsjedniku Miloradu Dodiku najbolnije suočiti, a to je deklaracija o privrženosti Dejtonskom mirovnom sporazumu i ubrzanim evropskim integracijama koju će opozicioni Savez za promjene narednih dana uputiti u Narodnu skupštinu Republike Srpske.

“Cilj te deklaracije je da definiše dva vitalna interesa Republike Srpske: očuvanje njenog dejtonskog statusa na načelima dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te ubrzan evropski put kako ne bi imali zid EU i na granici sa Srbijom. Ako želi da izbrišemo granice sa Srbijom, SNSD treba da shvati da Republika Srpska treba da bude lokomotiva puta ka EU kako bi zajedno sa Srbijom postali članica EU i time izbrisali granicu na Drini. To je jedina nacionalno odgovorna politika, a sve drugo je put koji RS vodi u neizvjesnost”, najavila je potpredsjednica SDS-a Aleksandra Pandurević.

U SDS-u ne kriju ni da bi deklaracija prekinula nade Dragana Čovića, najvećeg Dodikovog političkog saveznika na nivou BiH i lidera HDZ BiH, da je u BiH moguć treći entitet.

Na pitanje da se izjasni o inicijativi SDS-a o usvajanju deklaracije o privrženosti Dejtonskom sporazumu u entitetskoj Narodnoj skupštini, srbijanski premijer Aleksandar Vučić je odgovorio da Srbija podržava sprovođenje u djelo Dejtonskog sporazuma i da on ne želi da se miješa u političke prilike u BiH.

“To prepuštam svim drugim ljudima. Ima u Srbiji onih mnogo pametnih što sve znaju, pa neka oni na taj način reaguju”, rekao je Vučić.

On je istakao da je Srbija posvećena očuvanju Dejtonskog sporazuma.

“To su naše obaveze. Voleli ili ne, to je obaveza koju smo prihvatili. Mislimo da je Dejtonski sporazum doneo mir u BiH tako preko potreban i Srbima, i Bošnjacima, i Hrvatima i ne postoji nijedan razlog da se ruše mir i sigurnost za sve građane”, rekao je Vučić.

SNSD: Diktat Izetbegovića

S druge strane, pak, predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Staša Košarac izjavio je da priča o bilo kakvim deklaracijama, koje najavljuju iz SDS-a, još jedanput potvrđuje da Bakiru Izetbegoviću treba rehabilitovan SDS kod građana Republike Srpske na način da se vrati nacionalnoj retorici kako bi u nekim narednim izbornim procesima imali bolji izborni rezultat i da bi nastavili saradnju sa Bakirom Izetbegovićem.

“Vidljivo je da je to diktat Izetbegovića jer se ponavljaju stvari koje su potpuno jasne”, ocijenio je on.

Za SNSD je, dodao je Košarac, vrlo jasno da je dejtonska struktura BiH jedina moguća na način da se sačuva značaj entiteta, njihova entitetska i ustavna nadležnost. Košarac navodi da Dejton nigdje ne pominje EU.

“To dovoljno govori o naporima Izetbegovića da kroz unitarizaciju, odnosno centralizaciju vlasti na nivou BiH integriše Republiku Srpsku u centralizovanu BiH što očigledno prolazi pored kadra takozvanog Saveza za promjene”, istakao je Košarac.

Ne ponoviti blokade na Drini

I dok su se u Beogradu, po ko zna koji put, predsjedavajući Savjeta BiH Denis Zvizdić i srbijanski premijer Aleksandar Vučić, izjašnjavali o što čvršćoj saradnji dviju zemalja, svima je s obje strane Drine bilo jasno da među njima stoji nevidljiva sjenka onoga ko je u svemu tome remetilački faktor, a to je Milorad Dodik, koji kao da je sklonjen iz vidokruga.

Kao da prethodnih dana, zahvaljujući velikim dijelom upravo njemu, politička situacija u regionu nije bila dovedena do usijanja, što je kulminiralo sankcijama SAD-a i ozbiljnom prijetnjom da to prema Dodiku učine još neke evropske zemlje, na sastanku u Beogradu smo čuli neke potpuno drugačije tonove. Veoma ohrabrujuće, ali zbog dosadašnjih iskustava, prihvaćene sa rezervom i sumnjom da li se radi o Vučićevoj predizbornoj kampanji ili o saniranju štete koju je svojim djelovanjem pričinio Dodik, koji očito ne namjerava mijenjati svoj politički kurs, što njegovi saradnici i ne kriju.

A odnos prema Dodiku ne krije ni sam Vučić.

“Postoji odluka u srpskoj vladi, koja je više prećutna i odluka između različitih predstavnika srpskog naroda koji žive u Republici Srpskoj, Srbiji i drugim delovima u regionu da nam se nikada ne ponovi vreme iz devedesetih kada smo jedni drugima postavljali blokade na Drini. Možemo da budemo ovakvi ili onakvi, to se u budućnosti neće ponoviti”, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH.

Buđenje Saveza za promjene

“Kada je riječ o Miloradu Dodiku pitam se kako će nas on voditi u evropske integracije kada je na ‘crnoj listi’, a još će gore biti ako SAD predlože i drugim zemljama Evrope ovakve sankcije”, kaže  Dragan Mektić, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

I eto nas ponovo u začaranom krugu koji se neće razriješiti nikakvim beogradskim i inim sastancima, sve dok se ne razriješi onaj unutarbosanskohercegovački. U Beogradu još nisu načisto ni da li je kandidat za predsjednika Srbije Tomislav Nikolić ili Aleksandar Vučić, ni da li će ponovo organizovati i opšte izbore, a da bi imali snage baviti se još i Bosnom.

Zato je veoma dobro da se opozicioni Savez za promjene konačno trgnuo i shvatio da mora izaći sa sopstvenom i autentičnom platformom budućeg djelovanja koja će biti prepoznatljiva i jasna za kakvu se BiH zalažu i kakvu Republiku Srpsku unutar nje, što je konačno i učinio predlažući upravo ono čime će Dodika – koji se uporno verbalno zalaže za Dejtonski sporazum, a u praksi ga ruši – istjerati na čistac.

Predstojeća rasprava u entitetskoj Narodnoj skupštini razotkriće suštinski postavljene razlike između opozicije i pozicije i to na temeljnim pitanjima oko kojih će se na budućim izborima opredjeljivati i građani Republike Srpske. Šta god da izaberu, izabraće svoju budućnost za koju neće moći kriviti nikoga drugog.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera