Italija: Godišnjica Montijeve Vlade

Bivši evropski komesar je spasio Italiju od dužničke propasti i počeo do tada nezamislive reforme, ali zemlja i dalje stenje pod mjerama štednje.

Italija, Mario Monti, Vlada, Kriza
Monti obećava oporavak 2013. godine, no brojni stručnjaci smatraju to obećanje optimističnim očekivanjem [AFP]

Tokom godine u otkako je preuzeo tehničku Vladu, Mario Monti je spasio Italiju od dužničke propasti i počeo do tada nezamislive reforme, ali zemlja i dalje stenje pod pritiskom mjera štednje, te bi izbori u proljeće 2013. godine mogli lako potkopati ostvarene rezultate, a upravo takva mogućnost zabrinjava evropske partnere.

Bivši evropski komesar za konkurentnost Monti je preuzeo Vladu 16. novembra 2011. godine, u jeku evropske finansijske krize nakon Silvija Berlusconija, opterećenog optužbama za korupciju i privatnim skandalima, te je u godinu dana uspio Italiji vratiti neki mir.

Monti je radio na svim poljima kako bi spriječio da Italija krene putem Grčke i kako bi državljane uvjerio u opravdanost podnošenja žrtve. Neumorno se trudio smanjiti podjele koje je u zemlji izazvala kriza. Pod njegovim vodstvom Italija je gotovo završila program plasiranja svojih obveznica za 2012. godinu sa smanjenim prinosom u odnosu na ljeto, što je znak da je donekle obnovila povjerenje ulagača.

Lični kredibilitet

Operacija spašavanja Italije glavna je Montijeva zasluga, smatra profesor Gianluca Spina sa Ekonomske škole Instituta Politecnico iz Milana. Za uspjeh je zaslužna Montijeva hitna intervencija u javnim finansijama, te Montijev "lični kredibilitet".

Međutim, rezultati Montijeve Vlade nisu potpuno zadovoljavajući, a u nekim aspektima razočaravaju. Penziona reforma ocijenjena je "vrlo dobrom" i njome je Italija dobila jedan od najboljih penzionih sistema u Evropi, no reforma tržišta rada nije tako uspješna, smatraju stručnjaci.

Aktuelna politika Italije previše se temelji na štednji, a premalo na rastu i to bi moglo postati "zatvoreni krug", smatra Spina.

Italija, koja je u recesiju ušla krajem 2011. godine, zbog štednje zadnjih mjeseci završit će godinu padom bruto društvenog proizvoda (BDP) od 2,3 posto, a za 2013. godinu planirano je 0,5 posto. Nezaposlenost od oko 11 posto nastavit će rasti, predviđa se.

Rekordan javni dug

Italijanski javni dug i dalje je rekordan, u septembru gotovo 2.000 milijarda eura, i trebao bi 2012. godine iznositi 126,4 posto BDP-a. Monti obećava oporavak 2013. godine, no brojni stručnajci smatraju to obećanje optimističnim očekivanjem.

Evropa i tržišta strahuju da bi Italija mogla usporiti reforme i čak se vratiti unazad jednom kada Monti napusti Vladu nakon izbora u aprilu 2013. godine.

Mnogi bi stoga voljeli da Monti u novoj vladi preuzme Ministarstvo finansija, ili pak postane predsjednik Republike. U svakom slučaju, Italija mora nastojati smanjivati javni dug, jer postoji prijetnja da se u pitanje dovedu obaveze koje je preuzela u vezi s budžetskom štednjom, ističe Giada Giani iz banke Citi.

Matteo Cominetta, ekonomist u banci UBS, vjeruje da su italijanski političari naučili kako je u krizi bitno smanjivati dug i tako spriječiti pad povjerenja tržišta, te zaključuje: "Sve političke stranke slažu se da nivo duga mora pasti. Ne slažu se oko toga kako to postići."

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.