Italija i Latvija protiv budžeta EU-a

Nećemo moći prihvatiti sporazum koji nije u skladu s principima pravednosti i solidarnosti, kaže ministar Moavero (u sredini) (AFP)

Italija je spremna na ovosedmičnom samitu Evropske unije (EU) staviti veto na sporazum o sljedećem dugoročnom budžetu EU-a ukoliko on ne bude u skladu s njenim interesima, izjavio je italijanski ministar za evropska pitanja Enzo Moavero.

Moavero je dodao da je “naš sadašnji utisak negativan i da bi nas mogao navesti da odbacimo taj sporazum”.

Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy će na početku dvodnevnog samita u četvrtak iznijeti nove prijedloge u vezi s budžetom EU-a za period od 2014. do 2020. godine, vrijednog 1,3 milijardi eura, u vezi s kojim države članice ne mogu postići dogovor, u nadi da će spriječiti da taj vanredni samit ne doživi prijeteću propast.

Italija, jedna od 11 članica EU-a koje su neto-davaoci novca u budžet tog 27-članog bloka, zahtijeva ukidanje rabata i popusta koje uživaju Velika Britanija, Njemačka, Švedska i Holandija, prenosi AFP.

Pravednost i solidarnost

“Nećemo moći prihvatiti sporazum koji nije u skladu s principima pravednosti i solidarnosti”, rekao je italijanski ministar.

On je dodao da su Italija i Francuska dvije članice EU-a koje su najviše kažnjene odobravanjem rabata Velikoj Britaniji, koji britanski premijer David Cameron odlučno brani u sadašnjim budžetskim pregovorima i koji je naročito glasan u svom protivljenju povećanju budžeta, zaprijetivši, također, stavljanjem veta na prijedlog tog dugoročnog budžeta.

Britanski rabat je prošle godine iznosio 3,6 milijardi eura. Veliki britanski godišnji budžetski popust je toj zemlji 1984. godine obezbijedila tadašnja premijerka Margaret Thatcher kao nadoknadu Londonu, koji dobija manje od nekih evropskih partnera iz fondova Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Thatcher nije htjela pristati da Velika Britanija uplaćuje velike svote u budžet EU-a, a da joj se iz istog budžeta vraća mnogo manje novca nego, naprimjer, Francuskoj, koja je najveći korisnik subvencija za poljoprivrednike.

Francuska i Italija, dva najveća korisnika CAP-a su, također, najveći donatori britanskom rabatu.

Oštre podjele

EU-u, koji je već ionako značajno oslabljen ekonomskom krizom koja traje posljednje tri godine, prijete nove traume na dvodnevnom samitu, koji će biti održan 22. i 23. novembra, budući da postoje očigledne oštre podjele između onih zemalja koje su za štednju i onih koje su protiv, kao i između bogatih i siromašnih članica.

I Latvija je saopćila da ne može podržati postojeći plan budžeta EU-a.

“Iako je Latvija spremna na konstruktivan način pronaći rješenje za postizanje dogovora, mogućnost dogovora sada djeluje daleka, jer je finansijski prijedlog predsjednika Evropskog vijeća za Latviju neprihvatljiv”, izjavio je ministar vanjskih poslova te zemlje Edgars Rinkevičs, prenosi AFP.

“Latvija ne može glasati u prilog tome”, naglasio je on.

Sa blizu dva miliona stanovnika, Latvija je jedna od najmanjih članica EU-a. Ova država je 2004. godine ušla u evropski blok, korisnik je budžeta EU-a i oslanja se na evropske kohezione fondove.

Izvor: Agencije