Italiju očekuje novi migrantski val

Zbog zatvaranja balkanske rute i sporazuma o vraćanju izbjeglica s grčkih otoka u Tursku, Italija očekuje veći priljev migranata preko mnogo duže i opasnije rute koja iz Libije, preko Mediterana, vodi do italijanskih obala.

Putnici, uglavnom Afrikanci, svakodnevno pristižu, tražeći u Europskoj uniji priliku za bolji, sigurniji život. Za humanitarne radnike u Italiji to nije ništa neobično, jer istim prizorima svjedoče posljednjih 25 godina.

Kamal Bhuiyan je prije sedam godina u Italiju stigao iz Bangladeša. Bilo je daleko lakše nego danas i za posao i za azil, priča dok pažljivo slaže stvari koje treba prodati.

„Čim sam došao, zatražio sam azil i dobio ga. Došao sam legalnim putem, našao posao, pa je bilo lakše. Ali, sada se planiram vratiti u Bangladeš. Moja supruga je tamo, radi kao učiteljica i ne želi doći u Italiju. Kad bi došla, ne bi mi palo napamet da se vratim“, kaže.

Na najvećoj rimskoj pijaci Porta Porteze, mogu se vidjeti stotine migranata iz Azije i Afrike. Ne bježe samo od policije, već i od kamera. Većina ilegalno boravi u državi i plaše se kako bi ih jedna kriva riječ mogla dovesti do progona.

Sumnja i sažaljenje

Na željezničkoj stanici Termini, upoznali smo Adama, mladića iz Senegala. Došao je prije osam godina, prvo na LampeduSu, a onda u Rim.

„Opljačkao sam trgovinu i dospio u zatvor. Bio sam tri mjeseca. Izgubio sam azil, a kad sam izašao, više ga nisam mogao dobiti. Ne znam šta ću. Humanitarne organizacije ranije su mi davale hranu i krevet. Sad nemam ništa. Spavam ovdje, i u velikim sam problemima“, govori.

Njegova priča istovremeno budi i sumnju i sažaljenje… Vlasti Rima u februaru su naložile da u roku sedam dana napusti državu. No, on nema dokumente, te je faktički nemoguće da ode, javlja iz Rima reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

„Zvanični Rim upozorava na opasnost od stvaranja nove, opasnije izbjegličke rute na Mediteranu. Humanitarci navode da je ta ista ruta aktuelna posljednjih 25 godina, no kako je tek s dolaskom izbjeglica iz Sirije i zatvaranjem takozvane balkanske rute, probudila medijsku pažnju“, dodaje.

Lošim vijestima s Mediterana, nikad kraja.

„Sredozemno more je kao veliko groblje. Posljednjih godina se gotovo 3.000 ljudi utopilo. A najveći problem je što nemamo zvanične brojke, jer možda i u momentu dok razgovaramo, usred Sredozemlja neki brod tone. A ako nema spasilačkog broda u blizini, ili preživjelih svjedoka, mi nikada nećemo saznati za tu tragediju“, kaže novinar Tommaso Della Longa.

No, ni one ispričane drame nisu spriječile ljude da tragaju za novim putevima – jer kad god se jedan zatvori, oni pronađu drugi.

Izvor: Al Jazeera