Izazovi pred novim predsjednikom Rumunije

Dva dana uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji, građani Bukurešta i još četiri grada u Transilvaniji izašli su na proteste.

Od Vlade traže da Rumunima u dijaspori osigura uvjete kako bi u nedjelju mogli da glasaju. Blizu tri miliona rumunskih državljana živi van te zemlje, izvijestila je Nataša Krstin, novinarka Al Jazeere.

Drugog novembra mnogi su satima čekali u redovima, ali na kraju, zbog nedovoljno biračkih mjesta i izbornog materijala, nisu uspjeli da ostvare svoje biračko pravo.

U prvom krugu izbora glasalo je svega blizu 150.000 njih. Protesti se, osim u Bukureštu, odvijaju u Aradu, Kluzu, Sibiuu i Temišvaru.

Rumunija će u nedjelju dobiti novog predsjednika. Nakon dva mandata, Trajan Basesku odlazi u historiju, međutim, politički analitičari smatraju da njegov nasljednik zemlji neće donijeti veće promjene, ni na ekonomskom, ni na vanjskopolitičkom planu.

Studiranje u inostranstvu bez mukotrpne papirologije je za rumunske studente najveća prednost članstva u Evropskoj uniji.

Svake godine, blizu 5.000 njih učestvuje u programu razmjene studenata. Stanovnica Bukurešta Nicoleta Poppa je tako provela semestar u Belgiji, što joj je, kaže, proširilo vidike.

“Putovanje po Evropi jedan je od najvećih benefita. Sada možemo učestvovati u Erasmus programu u Evropskoj uniji. Lako je putovati i kretati se. To je veliki iskorak, s obzirom na to da su nam ranije šanse za život u inozemstvu bile minimalne”, kazala je Poppa.

Na pitanje šta su loše strane članstva u Evropskoj uniji, odgovara da se ne može sjetiti ni jedne.

Žalbe mljekara

Zato više od 11.000 proizvođača mlijeka u Rumuniji na to pitanje ima spreman odgovor.

Dorin Cojocaru iz Asocijacije proizvođača mlijeka April je rekla: “Ovo mlijeko ili sir proizveden u Transilvaniji guše jeftini proizvodi iz drugih evropskih zemalja. Otkad je Evropa uvela sankcije Rusiji, a ona odgovorila istom mjerom, višak od dva miliona tona mlijeka pritiska farmere u Rumuniji”.

Kako je tržište palo, oštri se oružje komercijalne borbe. Rumuniju sada bombardiraju robom nižih cijena iz Poljske i Njemačke, jer traže nova tržišta. Zbog toga smo od Brisela tražili da nova tržišta potraži izvan EU-a.

Divan je evropski san o jednakima na tržištu, kaže Cojocaru. Realnost je, dodaje, drugačija.

“Evropska unija najznačajniji je spoljnotrgovinski partner Rumunije. Ova zemlja nije zavisna od Rusije ni u energetskom sektoru, pa tek polovinu potreba podmiruje uvozom ruskog gasa. Uprkos izjavama aktuelnog premijera i favorita na ovim izborima Viktora Ponte da bi trebala ojačati ekonomske veze sa istokom, analitičari kažu da se to neće desiti. Bukurešt je, navode, potpuno usmeren ka Briselu i Washingtonu”.

Da li je to dobro ili ne, ovdje se ne postavlja pitanje. U zemlji koju još trese ekonomska kriza, gdje je prosječna plata 350, a penzija ispod 200 eura i gdje se godinama smjenjuju recesija i stagnacija, okrenutost Zapadu je neupitna. Za ekonomskog analitičara Mateja Pauna upravo je to problem.

Paun je kazao: “Mislim da bi Rumunija iz poslovnog ugla voljela da je bliža Istoku, da bi željela iskoristiti prilike i finansije koje su na raspolaganju nekim drugim zemljama, ali politički, 100 posto je jasno da je okrenuta ka Zapadu. Koliko je to dobro ili loše, o tome bi se moglo raspravljati”.

Od novog predsjednika ne očekuje da će donijeti promjene ni na ekonomskom, ni na vanjskopolitičkom planu. Očekivanja su ipak usmjerena ka okončanju dvije godine dugog političkog kolapsa koji je nastao zbog sukoba parlamentarne većine i Trajana Baseskua. A to bi u ovoj zemlji bila značajna promjena.

Izvor: Al Jazeera