Izbjegli Sirijci novi dom našli u Sloveniji

Prvog dana strateškog foruma na Bledu u Sloveniji lideri su razgovarali o sigurnosti u Evropi. U raspravi su učestvovali predsjednici Slovenije i Hrvatske, premijer Albanije i turski ministar vanjskih poslova. Složili su se da neuspješno hvatanje u koštac s izazovima poput terorizma i ekstremizma može imati ozbiljne posljedice po sigurnost i u našoj regiji. A, pritom, čini se, nije sasvim jasno ni rješenje za izbjegličku krizu.

Jedan od sirijskih izbjeglica u Sloveniji je i Ibrahim Kasabji. Ulice Maribora savladao je biciklom. Tu je, kaže, važnije imati bicikl od automobila. Nakon godinu i po, potpuno je integriran u društvo. Savladao je i jezik. Ali, kada je, kao izbjeglica iz Sirije, tek došao u Sloveniju, prisjeća se, nije bilo jednostavno.

“Kada sam bio u Siriji, nisam znao kako je u Evropi. Rekli su mi da je Evropa dobra i lijepa, ali da su ljudi puni rasizma, posebno prema muslimanima. Tada sam se malo bojao. Ali, kada sam stigao, ništa od toga nisam doživio u Sloveniji”, rekao je Kasabji.

Od Sirije do Slovenije

Njegov dom u Halepu potpuno je uništen i on budućnost vidi u Sloveniji. Želja mu je upisati fakultet. Dok čeka papire za studij, pomaže ostalima prijeći put koji je i sam prešao.

Adel Sharbotli je u Sloveniju stigao prije tri mjeseca. U okviru kvota Evropske unije, preseljen je iz Grčke. Svoj dom, Homs u Siriji, i studij matematike napustio je tražeći sigurniju budućnost.

“Slovenija je dobra, zapravo – odlična. Ovdje nam je sve osigurano. Imamo sve što nam treba. Što se tiče moje budućnosti u Sloveniji, nadam se da ću se zaposliti i oženiti te da ću ovdje steći i djecu. Ukratko, da ću ovdje živjeti”, kazao je Sharbotli.

Službena Ljubljana se u Briselu obavezala da će u iduće dvije godine dati dom za 567 izbjeglica iz Italije i Grčke te 60 iz Turske.

“U Sloveniji je trenutno 75 osoba. Petnaest Eritrejaca je u okviru kvota Europske unije relocirano iz Italije, dok je iz Grčke stiglo 60 osoba. Riječ je o izbjeglicama iz Sirije i Iraka”, javlja reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

I to, kaže politički analitičar Dragan Barbutovski, nije dovoljno.

“Kako ćemo integrirati ljude na dugi rok u slovensko društvo? Dati im priliku naučiti jezik nije dovoljno. Naravno, to je osnova, ali potrebno je raditi i na tom da se senzibilizira slovenska javnost da te ljude prihvati. A ujedno moramo razmišljati šta to znači na evropskoj i svjetskoj razini”, rekao je Barbutovski.

Tehničke prepreke do daljnjeg

Dok EU ulaže napore u saradnju s Turskom i zaustavljanje izbjegličkog vala, na nivou država se podižu ograde. Slovenija nije izuzetak. Do sada je ograđeno ukupno 179 kilometara slovenske granice. I te, službeno nazvane tehničke, prepreke ostaju do daljnjeg.

“Naravno, može doći do toga da se dogovor s Turskom u budućnosti neće uspješno provoditi, što bi moglo dovesti do opasnosti od novog izbjegličkog vala na zapadnoj balkanskoj ruti”, kazao je Karl Erjavec, ministar vanjskih poslova Slovenije.

Upravo se zbog toga izbjeglička kriza i sudbine naših sagovornika s početka ove priče smatraju jednim od faktora evropske, ali i regionalne nestabilnosti.

Izvor: Al Jazeera