Izbrisani čekaju isplatu odštete

Komisija Evropskog suda za ljudska prava raspravlja o provođenju presuđenih apelacija u više slučajeva iz regije.

To su, između ostalih, Sejdić-Finci iz Bosne i Hercegovine i Izbrisani u Sloveniji.

Ljubljana je početkom 90-tih prošlog vijeka iz registra stanovnika izbrisala oko 26.000 osoba, porijeklom iz bivših jugoslavenskih republika.

Zahvaljujući presudi Evropskog suda za ljudska prava, Izbrisani imaju pravo na odštetu, no još čekaju Zakon prema kojem bi se odšteta isplaćivala, izvijestila je Ana Mlinarić, novinarka Al Jazeera.

Mirjani Učakar 1992. život se okrenuo naopačke. Upisom sina u matičnu knjigu rođenih saznala je da nema slovensko državljanstvo, a time ni pravo života u zemlji u kojoj je rođena.

Registar boravka

Jedna je od gotovo 26.000 ljudi koje je slovenska birokratija te godine izbrisala iz registra stalnog boravka.

“Ja nisam imala pojma da se to događa i drugim ljudima jer su me uvjerili da sam neki nepoželjan element, sigurno da sam uradila nešto strašno”, kazala je Učakar.

Strašna je bila i 11-godišnja borba za državljanstvom. A sve to vrijeme u svom je domu živjela ilegalno.

Nije mogla raditi jer nije imala dokumente, a u međuvremenu se i razboljela.

“Moja djeca imaju velike probleme, moja su djeca mogla se bolje školovati, da je bilo više financija, više mogućnosti u godinama u kojima su odrastali, ja nisam mnogo toga mogla pružiti”, dodala je Učakar.

Utjehu za nju kao i za ostale izbrisane, prema presudi Europskog suda za ljudska prava, trebala im je pružiti država Slovenija.

Isplata odštete

Sud je presudio u korist šestorice izbrisanih, kojima Slovenija mora isplatiti po 20.000 eura odštete.

Također, Slovenija do 26. ovog mjeseca mora donijeti odgovarajući zakon o odšteti za sve Izbrisane.

No, prijedlog zakona neki stručnjaci smatraju nedostatnim.

Katarina Vučko iz Mirovnog inštituta  Slovenije je rekla: “Svaki mjesec kojem je osoba bila bez statusa zbog izbrisa znači da će za svaki taj mjesec dobiti 30 eura”.

Odnosno jedan euro po danu. Dobiti ga mogu samo oni koji su u međuvremenu dobili status državljana, a takvih je oko 11.000.

Preostali šansu za dobivanjem papira imaju do 24. jula.

Prilaganje molbe

Od njih se traži prilaganja molbe i ličnih dokumenata, dokaza zašto su određeno vrijeme izbivali iz Slovenije i uplatu od 96 eura koje si mnogi od izbrisanih ne mogu priuštiti.

“Stvari su se događale u 90-ima i tada ljudi nisu znali da će to biti bitno za status pa ljudi ne raspolažu dokazima i ne mogu na dobar način sudjelovati u postupku”, rekla je Vučko.

Slučajevi brisanja državljanstva poznati su i u Hrvatskoj. Tačan broj ne postoji.

Emina Bužinkić iz udruženja Documenta je kazala: “To bi trebalo istražiti jer vrlo često takve akcije nisu imale uporište u zakonu i nisu bile legalno motivirane”.

Izbrisani u Sloveniji 20 godina su čekali šansu da im država nadoknadi štetu. U Hrvatskoj mnoge slučajeve, kažu u Documenti, tek treba otkriti.

Izvor: Al Jazeera