Izgubljena generacija Evropske unije

Društvo gubi 153 milijarde eura godišnje zbog nemogućnosti integriranja velikog broja mladih na tržište rada, ističe Eurofund.

EU, Mladi, posao, Obrazovanje, Eurofund, Nezaposlenost, Kriza
Mladi Portugalci ranije ove godine usprotivili su se mjerama štednje [Reuters]

Piše: Erol Mujanović

Evropska unija obara neslavne rekorde i broji trenutno 14 miliona mladih ljudi koji ne samo da su bez posla, nego nisu ni u obrazovnom sistemu, niti pohađaju određeni vid obuka za posao.

Oni spadaju  u kategoriju zvanu NEET (not in employment, education or training).

Najnoviji izvještaj Eurofounda ističe da ekonomski gubitak za društvo iznosi 153 milijarde eura godišnje samo zbog nemogućnosti integrisanja na tržište rada ovako velikog broja mladih.

Naravno to je samo vidljivi dio problema, a sam socijalni trošak, odnosno dugoročne i kratkoročne posljedice njihove isključenosti, su znatno veće. Drugim riječima, pripadnici NEET kategorije koštaju Evropsku uniju tri milijarde eura sedmično uslijed izgubljene produktivnosti i socijalno-zdravstvenih troškova.

Bez radnog iskustva

Ne više ni budućnost, nego sama sadašnjost Evropske unije zavisi upravo o 94 miliona mladih, od 15 do 29 godine, i o brzini kojom će se oni integrisati na tržište rada i prilagoditi brojnim izazovima.

Samo jedan od izazova je odgovornost i finansiranje rastućeg broja starih lica u EU-u čije penzije predstavljaju kolosalni trošak. 

Kao što to svakodnevno možemo vidjeti i u Bosni i Hercegovini, osobe koje su  na margini društva, poput mladih iz NEET kategorije, su takođe puno češće žrtva političkih manipulacija i pokazuju ogromnu nezainteresovanost i nedostatak angažovanosti za politička i socijalna zbivanja oko njih.


Potraga za poslom u Londonu [Reuters]

Iako se može učiniti da je ovo samo jedan od izvještaja o nezaposlenosti mladih, i posljedicama ovog fenomena te stvaranja “izgubljene generacije” mladih, izgleda da je uticaj upravo ovog novog izvještaja znatno veći.

Izvještaj je prezentiran na Kipru 29. oktobra, na samitu lidera EU-a, a da li će se preduzeti nove konkretne mjere nakon toga, ostaje da se vidi.

Sa svakim izvještajem, o visokom nivou nezaposlenosti mladih u EU-u raste i svijest kod ključnih donosioca odluka i kreatora politika, što je i neophodno, jer odavno je već trebalo shvatiti da posljedice nezaposlenosti mladih puno više koštaju od same ekonomske računice.

Sada je već očigledno da EU ima velikih problema da ispuni obaveze socijalnog ugovora i kohezije, a razočarenje i beznađe koje obuhvataju mlade širom Evrope počinju da liče na  situaciju u zemljama  Sjeverne Afrike kada su mladi preuzeli stvari u svoje ruke i doprinijeli promjeni režima koji im nisu više odgovarali.

Situacija u EU-u  ima mnogo različitosti od situacije koju smo vidjeli u pojedinim zemljama Sjeverne Afrike, međutim nezadovoljstvo među mladima i nedostatak perspektive počinju da liče.

Među mladima koji su bez posla, van obrazovnog sistema i van obuka za posao, veliki je broj osoba koje nemaju nikakvo radno iskustvo i čineći tako situaciju još težom jer su šanse za pronalazak prvog posla svedene na minimum.

Čak 43 posto mladih iz NEET kategorije,  koji imaju između 20 i 24 godine nema nikakvo radno iskustvo. Taj procenat iznosi 28 posto za mlade od 25 do 29 godine iz NEET kategorije.

Potrebno je imati u vidu da se radi o prosjeku za sve zemlje EU-a i naravno to znači da je situacija u pojedinim (južnim) zemljama EU-a znatno teža.

Naprimjer, u Italiji i u Grčkoj, broj mladih iz NEET kategorije između 25 i 29 godina koji nemaju radnog iskustva, predstavlja preko 40 posto.  Radi se, dakle, o milionima mladih ljudi koji uskoro neće imati ništa za izgubiti i koji se mogu pretvoriti u temelj socijalnih nemira koji bi imali do sada neviđene razmjere u EU-u. 

Novi problem za EU, stari na Balkanu

Trenutni trošak ekonomiji EU-a usljed posljedica ovako značajnog broja mladih u NEET kategoriji, procijenjen u tekstu iznad,  predstavlja čak 1,2 posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Evropske unije. Ukoliko bi se isti procenat prenio na Bosnu i Hercegovinu, a gdje nezaposlenost mladih košta u stvarnosti i mnogo više, dobio bi se iznos od preko 150 miliona eura na godišnjem nivou.

Sa toliko novca, koliko možemo procijeniti da košta nezaposlenost mladih u BiH, bazirajući se na izvještaj Eurofunda, mogla bi se platiti prekvalifikacija ili obuka za najmanje 30.000 mladih ljudi i koji bi odmah bili zaposleni.

Umjesto toga, “izgubljena generacija” postaje sve brojnija, čineći ekonomsku i socijalnu perspektivu cijele Evrope veoma tamnom.

Što se tiče Zapadnog Balkana, pojam i kategorija NEET je fenomen koji je poznat već dugi niz godina i koji je Evropa tek odnedavno upoznala i kategorizirala zbog velikog broja mladih koji su u ovoj skupini.

Naime, u državama bivše Jugoslavije, najveći broj mladih zaista i jeste u NEET kategoriji, jer ne samo da je nezaposlenost najveća u Evropi, nego i najveći broj mladih nezaposlenih lica ne pohađa obuke, niti se obrazuje kako bi se stekle šanse za poboljšanje situacije i promjenu statusa. 

U izvještaju Eurofunda se navodi i da su pojedine zemlje još više pogođene ovim fenomenom i troškovima vezanim za NEET, koji izraženi u procentima BDP-a iznose naprimjer 2,8 posto za  Irsku ili 3,3 posto za Grčku.

U državama bivše Jugoslavije, najveći broj mladih zaista i jeste u NEET kategoriji, jer ne samo da je nezaposlenost najveća u Evropi, nego i najveći broj mladih nezaposlenih lica ne pohađa obuke, niti se obrazuje kako bi se stekle šanse za promjenu statusa. 

S obzirom da BiH ima znatno veći procenat mladih nezaposlenih nego Irska i Grčka, veoma je moguće da je trošak za BiH na godišnjem nivou i dvostruko veći od spomenutih 150 miliona eura.

Navedene procjene troškova i gubitaka vezanih za NEET kategoriju mladih se smatraju veoma konzervativnim, odnosno umjerenim, što znači da bi stvarni trošak mogao biti još veći. 

U izvještaju su računati samo direktni ekonomski troškovi, ali ne i brojni dugoročni socijalni troškovi, kao naprimjer oni vezani za mlade koji bi se odali kriminalnim radnjama i vezani troškovi štete.

Izvještaj ukazuje i na to da je sve manji broj mladih koji su uopšte zaposleni, a i oni koji imaju sreću da imaju posao, sve češće se nalaze u situaciji da imaju privremeni ugovor, da rade manji broj sati i na manje sigurnim poslovima.

Moguća rješenja

U 2011. godini, čak 42 posto mladih zaposlenih u EU-u su imali privremeni posao, dok je prije samo deset godina taj procenat bio 33 posto, kada je 5,8 miliona mladih zaposlenih imalo ugovor o radu koji nije bio na  puno radno vrijeme.

Od 2008. godine, kada se ekonomska situacija na globalnom nivou posebno pogoršala, članice EU-a bilježe značajan porast troškova vezan za kategoriju mladih nezaposlenih lica koja nisu ni u obrazovnom sistemu, niti pohađaju određene obuke. 

Procjenjuje se da takva situacija košta Veliku Britaniju 18 milijardi eura na godišnjem nivou, a Francusku 22 milijarde eura, odnosno rekordne 32 milijarde eura koje godišnje plaća Italija. 

Naravno, cijela NEET kategorija mladih nezaposlenih osoba ne može biti odjednom integrisana na tržište rada sve i kada bi odmah situacija bila poboljšana.

Stručnjaci smatraju da bi 10 posto njih moglo odmah biti absorbirano od strane tržišta rada, ali i to bi bila značajna ušteđena vrijednost,  koja bi iznosila 15 milijardi eura godišnje, zahvaljujući pronalasku zaposlenja za 1,4 miliona mladih.

Spomenuti izvještaj, objavljen od strane Evropske fondacije za poboljšanje uslova rada i života, nudi naravno veoma kvalitetno predstavljena i analizirana rješenja u vidu politika i konkretnih mjera za poduzeti.

Radi se komplementarnim interevencijama koje nastupaju u različitim stadijima i situacijama mladih osoba, ali koje svakako imaju za cilj pomoći što uspješniju integraciju na tržište rada.


Mladi u Španiji traže veća prava [Reuters]

Prije svega, izvještaj ističe mjere koje sprečavaju rano napuštanje obrazovnog sistema i različite vidove podrške u okviru školskog okruženja, u kući ili putem drugih mjera koje mogu povećati šanse mlade osobe da ostane u obrazovnom sistemu. 

Potom, tu su mjere koje imaju za cilj vratiti one koji su napustili ranije školovanje i pružiti im blagovremeno drugu priliku da se vrate u obrazovni sistem, bilo da se radi o nastavku istih studija, ili o otpočinjanju studija koje više odgovaraju njihovim željama i mogućnostima. 

Tranzicija između školstva i radnog mjesta je posebna oblast zasnovana na adekvatnim politikama i mjerama koje pomažu mladim ljudima da pređu sa učenja na zarađivanje.

Za kraj, mjere koje jačaju zapošljivost mladih osoba, odnosno njihov kapacitet da nađu i da zadrže posao, te mjere koje dozvoljavaju da se uklone barijere zapošljavanju mladih, su intervencije koje se dešavaju najbliže tački na kojoj mlade osobe ulaze u tržište rada.

To podrazumijeva, naprimjer, razvijanje specifičnih vještina potrebnih za određeno zanimanje koje osoba nije stekla tokom obrazovanja, dok drugi paket mjera podrazumijeva olakšavanje pronalska posla za mlade iz pojedinih ranjivih grupa.

Nadzor i evaluacija

U Evropskoj uniji i šire, svi su saglasni da je trenutna ekonomska situacija proizvela “izgubljenu generaciju” mladih osoba kojima nedostaje prilika i “odskočnih daski” za tržište rada.

Situacija je u posljednjih nekoliko godina sve gora i gora i vlasti unutar EU-a skupo plaćaju relativno sporu reakciju naspram ovog fenomena koji je, u ovom obimu, potpuna novina i za većinu zemalja Unije.

Po prvi put u istoriji Evropske unije, u proteklih nekoliko godina, susrećemo se čak sa odlično i visoko obrazovanom radnom snagom koja ne može da se zaposli nakon studija ili koja to uspijeva, ali u jako teškim okolnostima. 

Zemlje članice su, po pitanju usvojenih mjera, djelovale raznoliko, kako je i situacija zahtijevala, s obzirom da su se morale prilagođavati različitim podgrupama NEET kategorije i mladih koji su bez posla, van obrazovnog sistema i van obuka za zapošljavanje.

Pojedine mjere su ciljale najmlađe iz NEET skupine, pomažući im još u ranom stadiju da se vrate u obrazovni sistem, dok su druge vrste mjera, naprimjer, pomagale mladim osoba da se obuče za rad na specifičnim mašinama, iako su nedavno izašle iz obrazovnog sistema.

Dosadašnja iskustva pokazuju da je od izuzetne važnosti za uspješnost ovih mjera, ne samo obaviti kvalitetan nadzor i evaluaciju nad njihovim sprovođenjem, kako bi se osigurala njihova efikasnost, nego i osigurati se da su mlade osobe spremne da uđu na tržište rada.

U tom kontekstu korisna je - i često za uspjeh neophodna - intervencija različitih aktera sa tržišta rada, prije svega poslodavaca, kako bi se osiguralo da mjere na pravi način zaista podižu zapošljivost mladih osoba.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.