Izlaz na otvoreno more otvorio druge sporove

Slovenija ipak neće, čini se, pred Arbitražnim sudom zahtijevati da joj pripadne i malo, sada hrvatsko, ribarsko mjesto Savudrija, ali će vjerovatno tražiti kontrolu nad čitavim Piranskim zaljevom, piše zagrebački Jutarnji list u izdanju od četvrtka.

Dnevnik navodi da se to, iako direktno nije rečeno, može zaključiti iz izjava slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca i pisanja lokalnih medija o sporu u državnom vrhu oko sadržaja slovenskog podneska Arbitražnom sudu.

Zbog nagovještaja da bi se pred Arbitražnim sudom moglo osporavati da je Savudrija u Hrvatskoj, slovenska Vlada je nedavno odložila odluku o tome kako će u svom podnesku definirati šta je predmet graničnog spora.

Slovenski premijer Janez Janša izjavio je, nakon sastanka Odbora za vanjsku politiku, da zahtjevi Slovenije u podnesku za Arbitražni sud o graničnom sporu s Hrvatskom u Istri ne mogu ići izvan onoga što je određeno Arbitražnim sporazumom.

Sumnja u ucjenu

Zagrebački dnevnik, međutim, piše da je Janša “pripremio novu ucjenu Hrvatskoj – ponovo traže kontrolu nad Piranskim zaljevom” i dodaje da je, nakon rasprave s članovima Odbora, pala odluka da im ne treba zemlja, ali da žele izlaz na otvoreno more.

Erjavec tvrdi da se podnesak, kojeg je sastavilo Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije, u saradnji s vrsnim međunarodnim stručnjacima, neće mijenjati.

“Argumentacija je pripremljena kao mozaik i ako maknete jedan kamen iz tog mozaika, cijela argumentacija može pasti. Riječ je o vrlo stručnim, vrlo zahtjevnim pravnim pitanjima”, prenosi dnevnik ocjenu Erjaveca.

Kako piše ljubljansko Delo, u podnesku Ministarstva vanjskih poslova tvrdi se da je Slovenija 25. juna 1991. godine nadzirala cijeli Piranski zaljev i da je imala dodir s otvorenim morem, a grupa pravnika i historičara iz zavoda “25. juni” očekuje “razumno rješenje – otvoren i neometan pristup otvorenom moru”.

Erjavec tvrdi da će država pozvati Zavod na saradnju, u fazi kada bude pripremala odgovor na hrvatski podnesak Arbitražnom sudu, i smatra da bi tada “sve historijske okolnosti i drugačiji pogledi mogli biti dobrodošli”.

Slovenija i Hrvatska svoje podneske za arbitražu moraju predati do 11. februara, ali se špekulira s mogućnošću da Slovenija, zbog političke krize, odloži predaju podneska.

Veza između dva spora

Eventualno odgađanje od strane Slovenije dio je “strategije” kojom se zaoštravanjem pozicije oko arbitraže želi izvršiti dodatni pritisak na Hrvatsku da pristane na zahtjeve oko duga Ljubljanske banke, čime Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora, ocjenjuje u četvrtak u ljubljanskom Delu Mirko Cigler, slovenski diplomat i nekadašnji ambasador pri NATO-u.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je izjavio kako Slovenija ne ucjenjuje Hrvatsku oko Ljubljanske banke, s obzirom na kratke rokove za ulazak u Evropsku uniju (EU), i vjeruje da će rješenje tog dugogodišnjeg otvorenog pitanja biti pravedno i za Hrvatsku i za Sloveniju.

“Ne. Mislim da će rješenje biti kompromisne naravi i da će se moći okarakterizirati kao pravedno za obje strane”, rekao je Josipović upitan ucjenjuje li Slovenija, koja još nije počela proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, Hrvatsku da pristane na rješenje koje ne bi bilo u interesu Zagreba.

“Vjerujem da će se u vrlo skoro vrijeme naći zajednički jezik, da će se problem Ljubljanske banke riješiti i da će Slovenija krenuti u ratifikaciju”, kazao je Josipović.

Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije izjavili su u srijedu navečer da je u februaru moguće naći rješenje za pitanje Ljubljanske banke, što bi otvorilo put za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom Parlamentu.

Slovenska Vlada će u petak na redovnoj sjednici opet razmatrati prijedlog podneska za Arbitražni sud o graničnom sporu s Hrvatskom.

Izvor: Agencije