Izrael blokira pristup Gazi izvjestitelju UN

Piše: Creede Newton

Makarim Wibisono trebao je 20. septembra početi svoju prvu misiju kao novoimenovani specijalni izvjestitelj Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima na okupiranim palestinskim teritorijama. Međutim, Wibisonu neće biti pružena prilika da to učini, jer mu Izrael, bar do sada, nije odobrio pristup okupiranoj palestinskoj teritoriji u njegovoj prvoj misiji.

“Jako mi je žao što nemam priliku posjetiti Zapadnu obalu, uključujući i Istočni Jerusalem, i licem u lice porazgovarati sa žrtvama i svjedocima navodnog kršenja međunarodnog humanitarnog prava i zakona o ljudskim pravima od strane Izraela.”

Kao specijalni izvjestitelj, Wibisono djeluje kao nezavisni, neplaćeni istražitelj, zadužen da istraži navode o kršenjima ljudskih prava u blokiranom Pojasu Gaze, okupiranoj Zapadnoj obali i pripojenom Istočnom Jerusalemu.

Specijalni izvjestitelj podnosi izvještaj Vijeću za ljudska prava UN-a, sa sjedištem u Ženevi.

Govoreći o svojoj novoj poziciji, Wibisono je istakao kako mu je “prioritet da vidi sopstvenim očima situaciju na terenu, da razgovara o važnim pitanjima sa zvaničnicima sa obje strane” sukoba između Izraela i Palestine.

Raniji izvjestitelj izbačen

Wibisono će, umjesto toga, otputovati u Aman i Kairo, gdje će se sastati s predstavnicima nevladinog sektora, civilnog društva i izbjeglicama. Rekao je kako se nada da će ući u Gazu preko graničnog prelaza u Rafahu. Ovo će biti potvrđeno na konferenciji za novinare, koja će biti održana u Kairu na kraju njegove misije, 28. septembra.

Wibisono nije prvi specijalni izvjestitelj koji nije mogao ući u okupirane teritorije. Njegov prethodnik Richard Falk zadržan je 20 sati na aerodromu “Ben Gurion” u Tel Avivu i potom izbačen 2008. godine, u potezu koji je UN-ova visoka komesarka za ljudska prava Navi Pillay nazvala “neviđenim”. Ovaj profesor emeritus međunarodnog prava na Univerzitet Princeton oštri je kritičar izraleske politike.

Prema riječima Husama Zomlota, direktora i glasnogovornika Komisije za međunarodna pitanja za Palestinsku samoupravu, izraelsko onemogućavanje pristupa većem broju međunarodnih organizacija baca sjenu na nadu u pravedan mir.

“Ovo je sasvim uobičajeno za Izrael”, rekao je Zomlot Al Jazeeri. “Oni su čak zabranili pristup organizaciji Amnesty International za vrijeme posljednjeg rata u Gazi.”

Izrael je od juna pokrenuo dvije vojne operacije na palestinskim teritorijama. Operaciju ”Bratov čuvar” na Zapadnoj obali, koja je počela nakon što su tri doseljenika kidnapirana i kasnije nađena mrtva, i operaciju ”Zaštitni rub”, treću veću ofanzivu u Gazi od 2008. godine.

Porast kršenja ljudskih prava

Ured za koordinaciju humanitarnih pitanja UN-a procjenjuje da je broj smrtno stradalih Palestinaca u operaciji ”Zaštitni rub” 2.131, uključujući 1.473 civila, od čega 501 dijete. S izraelske strane, poginulo je 66 vojnika i četiri civila. Brojni navodi o ozbiljnom kršenju ljudski prava vise u zraku.

Bill Van Esveld, viši istraživač organizacije Human Rights Watch, trenutno nastanjen u okupiranoj Zapadnoj obali, rekao je Al Jazeeri da su kršenja ljudskih prava “naglo porasla” od početka operacije ”Bratov čuvar”.

Istraživač je nastavio imenovati čitav niz primjera kršenja ljudskih prava, rekavši da je “operacija uključivala stotine očigledno nasumičnih hapšenja… da su izraeslske snage upotrebljavale pretjeranu i smrtonosnu silu na protestima… uništavanje porodičnih kuća, kao kaznu za tri osumnjičena u slučajevima kidnapiranja, što predstavlja zabranjeno kolektivno kažnjavanje, prejerane restrikcije kretanja [i] zaplijena ili uništavanje druge imovine bez pravednog procesa.”

Izrael je 23. septembra objavio da je njegova vojska ubila dva glavna osumnjičena u istrazi o slučajevima kidnapiranja iz juna, iako ovoj dvojici muškarca, Marwanu Qawasme i Ameru Abu Aishehu, nije bilo suđeno, niti je protiv njih podignuta optužnica. Nije uobičajeno da Izrael osudi vojnike optužene za prestupe.

“Samo trojica su optužena za prestupe za vrijeme nemira u periodu 2008-09 [operacija ”Lijevano olovo”] i samo je jedan izraelski vojnik osuđen da je nezakonito ubio Palestinca 2012. ili 2013. godine”, rekao je Van Esveld. “Vlada doslovna nekažnjivost za većinu zlodjela izraelske vojske.”

Briokratske igre Izraela

Na temu značaja postojanja nezavisnog istražitelja, kao što je specijalni izvjestitelj, Van Esveld je kazao: “Nepristrasne istrage su iznimno važne da se ustanove činjenice u slučajevima navodnog kršenja prava.”

Organizacije AI i HRW objavile su zajedničku izjavu za vrijeme operacije ”Zaštitni rub”,  rekavši da je Izrael igrao “birokratske igre” s njima u vezi pristupa Pojasu Gaze.

“Palestinski narod još polaže nade u UN, ali mi više ne polažemo svoje nade tamo u potpunosti”, rekao je Zomlot. “No, mi moramo imati podršku međunarodne zajednice u pogledu ovih pitanja, u suprotvom nećemo biti u stanju ostvariti svoja neotuđiva prava”, zaključio je on.

Izrael je često optuživao UNHRC za pristrasnost, kao što je slučaj i sa nedavnim imenovanjem Williama Schabasa, predsjedavajućim nove komisije za istrage u Gazi. Schabas, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Sussexu, kritičar je izraelske politike prema Palestincima.

Izraelski ambasador pri UN-u Ron Prosor u otvorenom pismu sekretaru UN-a Ban Ki-moonu napisao je da je imenovanje Schabasa u komisiju za Gazu jednako tome “da se pozove [grupa Islamska država Irak i Levant] da predsjedava UN-ovom Svjetskom sedmicom međureligijske harmonije.”

Kada smo ga upitali da li je Komisija za istrage u Gazi doprinijela tome da Izral ne dozvoli ulaza Wibisonu, Schabas je rekao Al Jazeeri da on “nije bio svjestan bilo kakve poveznice” i odbio je dalje komentirati.

Izraelski zvaničnici opisuju odnos s UN-ovim organima za ljudska prava kao “težak”.

“Imali smo težak odnos s UN-ovim organima za ljudska prava”, rekao je za Al Jazeeru Paul Hirschson, glasnogovornik izraelskog ministra vanjskih poslova.

‘Nismo vrijedni pažnje’

“Blizu 50 posto rezolucija [Generalne skupštine UN-a] bavi se Izraelom”, dodao je. “Mi jednostavno nismo vrijedni pažnje polovice svijeta.”

Jedna od glavnih spornih stvari je UN-ova Istražna misija o sukobu u Gazi, poznata i pod nazivom ”Izvještaj Goldstone”, u kojem je Izrael optužen za ozbiljna kršenja međunarodnih prava i humanitarnog zakona za vrijeme operacije ”Lijevano olovo”. Richard Goldstone, šef misije, kasnije je opovrgnuo mnoge od svojih pronalazaka, dok su ostali članovi istrage ostali pri izvještaju.

Što se tiče odnosa između Izraela i Vijeća za ljudska prava, Hirschson se nada će Izrael imati “bolji odnos s UNHRC-om u budućnosti.”

Hanan Ashrawi, članica Izvršnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije i rukovodeća u odjelu za kulturu i informiranje, izrazila je sumnje u vezi izraelskih napora za pomirenje.

“Nedozvoljavanje pristupa specijalnom izvjestitelju sasvim sigurno ne poboljšava odnose, oni se isto ponašaju”, rekla je Ashrawi Al Jazeeri. “Oni oduvijek odbijaju saradnju, otežavajući istrage o pitanju ljudskih prava u Palestini.”

Izvor: Al Jazeera