Izrael masovno hapsi Palestince

Porast u hapšenjima je intenziviran nakon krize vezane za džamiju Al-Aqsa (Reuters)

Prema izvještajima grupa za ljudska prava, izraelske snage su u protekla dva mjeseca uhapsile gotovo 1.268 Palestinaca na okupiranoj palestinskoj teritoriji.

Nekoliko nevladinih organizacija, uključujući udruženje za prava zatvorenika Addameer, te centar za ljudska prava u Gazi Al-Mezan, objavilo je broj uhapšenih u zajedničkom saopćenju za javnost.

U junu je zabilježeno hapšenje 388 Palestinaca na Zapadnoj obali, Pojasu Gaze i Jerusalemu, uključujući 70 djece i šest žena.

U julu, izraelske snage su uhapsile 880 Palestinaca, uključujući 144 djece i 18 žena.

Porast u hapšenjima je intenziviran nakon krize vezane za džamiju Al-Aqsa u Istočnom Jerusalemu, koja je otpočela 14. jula.

Samo u Jerusalemu u posljednja dva mjeseca uhapšeno je više od 550 Palestinaca.

Protesti zbog Al-Aqse

”Razlog za povećanje broja uhapšenih u julu su nedavni protesti ispred džamije Al-Aqsa. Izrael je otpočeo kampanju masovnih hapšenja tokom i nakon protesta, uglavnom hapseći Palestince iz Jerusalema i Zapadne obale”, rekao je za Al Jazeeru Laith Abu Zeyad, međunarodni zastupnik Addameera.

”Broj uhapšenih je definitivno najveći u 2017. godini, ali mislim da je najveći i u posljednjih nekoliko godina.”

Prema riječima Abu Zeyada, u oktobru 2015. izraelske okupacijske snage uhapsile su 1.195 Palestinaca, uključujući 117 djece i 16 žena.

Napad na džamiju Al-Aqsa je još jedan od događaja u sklopu dešavanja koja su definisana kao ”Jerusalemska Intifada (ustanak)”, a koja su započela u oktobru 2015. godine. Od tada do danas, gotovo 285 Palestinaca je ubijeno u navodnim napadima, protestima i udarima. U isto vrijeme, Palestinci su ubili 47 Izraelaca automobilskim napadima te ubodima nožem.

Kao odgovor na napad, Izrael je postavio detektore metala i nadzorne kamere na ulazu u kompleks džamije Al-Aqsa, što su Palestinci shvatili kao pokušaj Izraela da nametne još veću kontrolu nad svetim mjestom.

Tokom više od dvije sedmice, Palestinci su odbijali da uđu u džamiju, te su molitve obavljali ispred kompleksa, na taj način izjašnjavajući građansku neposlušnost i vršeći internacionalni pritisak koji je u konačnici natjerao Izrael da ukloni postavljene mjere nadzora.

Progon Palestinaca

No, nakon uklanjanja nadzornih kamera i detektora metala, izraelske snage su otpočele progon Palestinaca na prostoru okupirane teritorije u vidu noćnih racija i hapšenja, koje udruženja za ljudska prava opisuju kao vid kolektivne kazne i osvete Izraela zbog njihovog povlačenja iz džamije Al-Aqsa.

”Izraelska kampanja hapšenja, bez obzira da li se dešavala u vrijeme krize ili relativnog primirja, uvijek je predstavljala politički instrument i vid kolektivnog kažnjavanja. To unaprijed znači politiku obeshrabrivanja političkog prisustva palestinskog naroda i pokušaj zaustavljanja ljudi da traže svoja osnovna prava na samoopredjeljenje i dostojanstvo”, rekao je Abu Zeyad.

”Trenutni talas hapšenja je usredsređen na Jerusalem i ima za cilj zaustaviti širenje protesta i aktivizma širom Zapadne obale. Ta hapšenja predstavljaju kolektivno kažnjavanje ljudi koji mirno pozivaju izraelske vlasti da zadrže status quo na svetom mjestu”, dodao je Abu Zeyad.

Amina al-Taweel, glasnogovornica Centra za studije palestinskih zatvorenika u Hebronu, kaže kako u protekla dva mjeseca prosječan broj uhapšenih Palestinaca dnevno iznosi od 20 do 25 osoba, dok je u danima krize vezane za džamiju Al-Aqsa taj broj dostizao i više od 150 osoba.

”Neki od uhapšenih su poslani kući istog dana, drugi nakon sedmicu, dok su neki, pak, dobili naloge za kućni pritvor. Od gotovo 1.000 uhapšenih, njih 70 posto je još u pritvoru”, izjavila je Taweel za Al Jazeeru. 

Sistematsko ugnjetavanje

”Hapšenja su postala sistematsko sredstvo za ugnjetavanje i suzbijanje bilo kakve političke akcije, za ublažavanje bilo kakvih napada, a ne postoji jedan jasan razlog za ova hapšenja“, dodala je Taweel. ”Svakog koga vide kao potencijalnog kandidata za pokretanje ustanka ili sposobnog da ujedini Palestince, tretiraju ga kao prijetnju po sigurnost, te ga proganjaju.”

Taweel procjenjuje da je samo prošlog mjeseca izdano 170 naloga za hapšenje.

Administrativni zatvorenici se hapse na osnovu ”tajnih dokaza”, bez obrazloženja o vrsti optužbe protiv njih, te im se zabranjuje braniti se na sudu. Periodi njihovih pritvora mogu se obnoviti na neodređeno vrijeme.

Hapšenja se vrše u različitim oblicima, ali uglavnom se dešavaju tokom noćnih racija. ”Period od ponoći do tri sata ujutro je period kada su svi uznemireni, posebno u trenucima osjetljivog političkog okruženja. Vojska okupacijskih snaga okružuje grad te upada unutar njega. Upadaju u kuće, ponekad tako što razvaljuju vrata ukoliko su ona zaključana, uništavaju namještaj te pretresaju kuću. Obično stavljaju porodicu u jednu sobu dok ispituju osobu koju traže u drugoj sobi, a zatim je uhapse”, objasnila je Taweel.

Drugi oblici hapšenja odvijaju se tokom operacija izraelskih snaga prilikom protesta ili sukoba sa Palestincima. Izraelske snage, koje se predstavljaju kao Arapi, a koje se na hebrejskom nazivaju ”mistaarivima”, također hapse Palestince tako što se asimiliraju među njih u njihovim selima i gradovima.

‘Barbarsko ponašanje’

Umm Firas, čiji je sin Muhamed nedavno uhapšen a potom oslobođen u selu Silvan u okupiranom Istočnom Jerusalemu, kaže kako su izraelske snage dva puta hapsile njenog sina u protekle tri sedmice.

”Tokom prvog hapšenja, došli su uvečer. Sjedila sam sa svojim sinom u trenutku kada su ga odveli od mene. Stavili su mu lisice na izlazu iz kuće,” izjavila je Umm Firas za Al Jazeeru.

”Uhapsili su ga i sutradan odveli na sud, ali nisu našli ništa protiv njega.”

”Ulaze bez kucanja. Način na koji upadaju u naše domove je vrlo nasilan. Dolaze naoružani do zuba i ponašaju se vrlo barbarski. Više od 15 vojnika upalo je u kuću, svaki od njih držeći u ruci pušku”, rekla je Umm Firas opisujući način na koji su izraelske snage uhapsile njenog sina.

”Ljudi su dolazili kako bi mu čestitali na njegovom puštanju na slobodu – a onda su ga ponovo uhapsili – njegova baka se skoro onesvijestila od uzbuđenja”, dodala je Umm Firas, rekavši kako su odveli i 71-godišnju sestru njenog supruga u Hebronu.

”Oni ne žele da vide ljude kako se bore za Al-Aqsu.”

Izvor: Al Jazeera