Oglasi

Jadranski otoci guše se u plastici

Na Mljet, Vis, Lastovo i Šoltu, zbog morskih struja, nasukava se ogromna količina plastičnog otpada.
Greenpeaceov brod Rainbow Warrior III već nekoliko dana plovi Jadranom kako bi ukazao na problem onečišćenja plastičnim otpadomEPA - Ilustracija

Aktivisti Greenpeacea izložili su na Mljetu desetmetarske rekvizite kako bi zorno prikazali gdje najčešće završava plastika za jednokratnu upotrebu, ustvrdili da se Jadranski otoci guše u plastici i pozvali građane da potpišu peticiju protiv upotrebe jednokratne plastike. 

Kako se navodi u saopštenju Greenpeacea, voditeljica njihove kamapanje Mihaela Bogeljić smatra kako je nužno čistiti plaže, ali i da to nije rješenje samo po sebi, jer je usitnjene komadiće plastike gotovo nemoguće ukloniti.

Tako su, da bi se simbolički prikazalo gdje završava plastika nakon što se poslije kratke upotrebe nađe u smeću, u moru ispred poznate plaže Saplunara plutale golema boca, čaša i slamka kao poruka da se u Mediteranu već sada nalazi 1.455 tona plastike.

"Žalosti da zbog nekoliko sekunda jednokratne upotrebe plastike trajno zagađujemo more koje toliko volimo i životinje koje u njemu žive. Otoci su najljepši dio naše obale, a svake godine na njih doplutaju tone plastike. Vrijeme je da shvatimo da se problem treba rješavati od uzroka, odnosno da hitno moramo mijenjati navike i odvikavati se od plastike za jednokratnu upotrebu", ustvrdila je Bogeljić i dodala kako je, primjerice, najlonske vrećice, slamke, boce i plastični pribor za jelo vrlo jednostavno zamijeniti ekološki prihvatljivim alternativama.

Pogođeni južnodalmatinski otoci

Greenpeaceov brod Rainbow Warrior III već nekoliko dana plovi Jadranom kako bi, istaknuto je u saopštenju, ukazao na problem onečišćenja plastičnim otpadom, te da su posebno pogođeni južnodalmatinski otoci na kojima se stanovnici, volonteri i posjetioci tokom cijele godine bore s plastikom, a izuzetak nije ni područje Nacionalnoga parka Mljet.

"Na Mljet, Vis, Lastovo, Šoltu i druge prekrasne otoke koji su položeni paralelno s obalom, odnosno sa smjerom glavne morske struje i sa smjerom puhanja juga, nasukava se golema količina otpada. Veliku većinu toga čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina", upozorio je Hrvoje Čižmek, predsjednik Društva za istraživanje mora - 20.000 milja, udruženja naučnika koji su u partnerstvu s Greenpeaceom dokumentirali podmorje oko NP Mljet.

Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te da pročitaju izvještaj "Sredozemlje zatrpano plastikom" koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima 60-80 posto morskog otpada plastika te da prosječna gustoća plastičnog otpada u Sredozemnom bazenu iznosi jedan komad na svaka četiri kvadratna metra, što je uporedivo s nakupljanjem plastičnog otpada u pet suptropskih okeanskih vrtloga.

Podsjeća se da je, od svoga dolaska u Hrvatsku, Greenpeace vodio kampanje za održivo ribarstvo, protiv TE Plomin C i eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije “SOS za Jadran” te za korištenje obnovljivih izvora energije.

Nedavnom solarnom turnejom po Istri, Greenpeace je započeo kampanju promoviranja obnovljivih izvora u turizmu, s naglaskom na korištenje solarne energije na Jadranu, a od ove godine vodi kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu. 

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.