Javni dug Srbije 14,7 milijardi eura

Povećanje javnog spoljnog duga najvećim dijelom je posljedica zaduženja Srbije po osnovu prodaje euroobveznica (EPA)

Javni dug Srbije na kraju septembra iznosio je 14,7 milijardi eura, za 1,5 milijardi eura više u odnosu na kraj juna, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

Tokom prvih devet mjeseci 2011. godine javni dug je povećan za 2,6 milijardi eura, ili 4,8 procentnih poena ukupnog domaćeg društvenog proizvoda (BDP).

Javni spoljni i javni unutrašnji dug povećani su u istoj meri – za po 1,3 milijarde eura.

Povećanje stanja javnog duga rezultiralo je rastom njegovog učešća u procenjenom BDP-a na 46,7 posto, prenosi Tanjug.

Javni spoljni i javni unutrašnji dug povećani su u istoj meri – za po 1,3 milijarde eura.

Prema metodologiji Ministarstva finansija Srbije, koju ono koristi za ocjenu ispunjenosti uslova propisanih Zakonom o budžetskom sistemu, učešće javnog duga u BDP-u je niže i iznosi 44,5 posto.

Zaduživanje na svjetskom tržištu

U slučaju prekoračenja limita za javni dug od 45 posto BDP-a, zakon nalaže obavezu Fiskalnom savetu i Vladi da Narodnoj skupštini podnesu plan vraćanja duga u dozvoljene okvire, podsjetila je NBS.


Veći javni spoljni dug [EPA]

Za razliku od prethodna tri tromesečja kada je javni dug uvećan prije svega po osnovu zaduživanja države na domaćem finansijskom tržištu, u trećem tromjesečju je porastao pvenstveno po osnovu zaduživanja na svjetskom finansijskom tržištu, i to javni spoljni dug za 1,2 milijarde eura, a javni unutrašnji dug za 222,7 miliona eura.

Od toga se 210 miliona eura odnosi na indirektne unutrašnje obaveze po osnovu garancije za kredit Srbijagasa, navela je NBS.

Povećanje javnog spoljnog duga najvećim dijelom je posljedica zaduženja Srbije po osnovu prodaje euroobveznica na svjetskom finansijskom tržištu u iznosu od milijardu dolara.

Također, povećane su direktne spoljne obaveze države za 200 miliona eura po osnovu makroekonomske pomoći Evropske unije (EU), kao i indirektne spoljne obaveze za 120 miliona eura po osnovu garancije date za kredit Evropske investicione banke (EIB) kompaniji Fijat kompakt automobili Srbija.

Smanjen dug u dinarima

Zaduživanje države u dolarima u trećem tromjesečju utjecalo je na izmjenu valutne strukture javnog duga u pravcu povećanja dijela duga u dolarima, sa 12,2 na 17 posto.

Najveći dio javnog duga je i dalje u eurima iz inosi 56,9 posto, dok se na druge valute i specijalna prava vučenja odnosi 8,8 posto.

Dio javnog duga u dinarima smanjen je sa junskih 18,5 na septembarskih 17,7 posto.

Najveći dio javnog duga je i dalje u eurima iz inosi 56,9 posto, dok se na druge valute i specijalna prava vučenja odnosi 8,8 posto.

Kamatna struktura duga nije znatnije promijenjena.

Udio javnog duga ugovorenog po fiksnim kamatnim stopama na kraju septembra iznosio je 70 posto, u odnosu na junskih 69,6 posto, a preostalih 30 posto ugovoreno je po varijabilnim kamatnim stopama.

Izvor: Agencije