Oglasi

Javno zdravstvo: Reforma ili haos

U atmosferi suprotstavljenih stavova u Sarajevu su istaknuti plakati na kojima piše da je reforma smrtna presuda javnom zdravstvu.  
Ljekari strahuju da će biti preraspoređeni u domove zdravlja, i u razgovoru za Al Jazeeru insistiraju na anonimnostiArhiva

Negodovanje, začuđenost i sumnje u stvarne razloge reorganizacije zavoda zdravstvene zaštite koji decenijama pružaju usluge određenim kategorijama pacijenata izrazili su i ljekari i javnost nakon što je Skupština Kantona Sarajevo usvojila Plan restruktuiranja tih zdravstvenih ustanova. U gradu su istaknuti plakati na kojima piše da je to smrtna presuda javnom zdravstvu.  

Ljekari strahuju da će biti preraspoređeni u domove zdravlja, i u razgovoru za Al Jazeeru insistiraju na anonimnosti. S druge strane autori Plana reformi to negiraju i odbacuju sprekulacije da će zgrade zavoda biti ispražnjene i ustupljene privatnim ordinacijama. Eksplicitno je to potvrdio u razgovoru za Al Jazeeru predsjednik Kluba poslanika SDA u Skupštini Kantona Sarajevo Mirza Čelik.

U atmosferi suprotstavljenih stavova  u gradu su istaknuti plakati na kojima piše da je reforma smrtna presuda javnom zdravstvu.  

Reorganizaciju uposlenici i pacijenti tumače kao ukidanje zavoda za zdravlje studenata, zaposlenika MUP-a, zaštitu zdravlja žena, medicine rada, dispanzera za djecu i njihovo uključivanje u domove zdravlja ili Opću bolnicu. Predviđene su i promjene u radu Stomatološkog fakulteta s klinikama. Privatnim zdravstvenim ustanovama bit će ponuđena mogućnost da se pod jednakim uslovima finansiraju iz javnih sredstava.

Odliv ginekologa

I upravo u tim obrazloženjima uposleni u zavodima vide nelogičnosti, nedoumice i neargumentiranost za provođenje reorganizacije po najavljenom planu, a čuju se i spekulacije o novim stanarima zgrada u kojima su sadašnji zavodi.

Na listi reorganizacije je i Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo koji egzistira od 1933. godine. Do sada su  pacijentice u ovom zavodu na jednom mjestu imale kompletnu prevenciju i liječenja iz oblasti ginekologije i akušerstva. Sumnja se da će fuzija s drugim javnim ustanovama biti na uštrb adekvatne ginekološke usluge. 

„Reorganizacija bi mogla imati za posljedicu odliv ginekologa iz Zavoda, a što bi dovelo do produženih lista čekanja i nezadovoljstva pacijenata“, smatraju u Sindikatu uposlenika Zavoda.

U čekaonici nekoliko pacijentica također je nezadovoljno skupštinskom odlukom.

„U ovu ustanovu je dolazila moja majka, moja svekrva, sada sam ja kroz dvije trudnoće ovdje imala kompletan ginekološki tretman“,  kaže Elma iz Sarajeva.

Pacijentica Mirsada izražava bojazan da  neće moći na jednom mjestu obaviti sve preglede koji su u Zavodu rađeni efikasno i bez dugih listi čekanja.

Uposlenici organizirani u Sindikat naglašavaju da integrirana zdravstvena zaštita žena uključuje savjetovanje, konsultativne preglede, praćenje trudnoće od početka do kraja, kontrolu porodilje mjesec dana poslije poroda, rano otkrivanje i skrining na maligna oboljenja, usluge adolescentima i kontracepciju.

Medicinsko osoblje smatra da će gašenjem Zavoda kao javne ustanove ili pripajanjem nekoj drugoj ustanovi usluge izgubiti na kvalitetu.

U 2015. u okviru Ginekološke službe Zavoda primljeno je i opservirano 250.009 pacijentica, a svakoj  su pružene dvije i više zdravstvenih usluga. U Zavodu  je  Citološka služba, koja se bavi prevencijom i detekcijom karcinoma grlića materice, od 2014. do oktobra 2016. godine uradila 146.536 PaPa briseva, a od toga 3.302 slučaja su novootkriveni karcinomi grlića materice. Radiološka služba koja se bavi prevencijom i detekcijom karcinoma dojke je posljednjih deset godina pregledala 390.000 žena. Broj karcinoma novootkrivenih je tri posto. Patronažna služba koja posjećuje svaku porodilju  je u 2015. uradila oko 13.000 posjeta. U Zavodu su organizovane sale za psihofizičku pripremu trudnica za porod.

Ko će useliti u zgrade zavoda?

U Zavodu su 23 ginekologa  i četiri radiologa koji smatraju da uspostavljeni protokoli u njihovoj ustanovi i postojeći kapaciteti garantiraju kvalitetnu, kontinuiranu i dostupnu primarnu i specijalističku ginekološku zdravstvenu zaštitu, što će u slučaju disperzije te službe biti teže ostvarivo.

Zabrinuti su kome će pripasti zgrada na atraktivnoj lokaciji u centru Sarajeva, s vlastitim parkingom, prikladnim prilazom i drugim urbanističko-prostornim pogodnostima u ulici Josipa Vancaša 1 (bivša Skerlića) koja je opstala skoro 85 godina.

Brojne dileme ima i oko 600 uposlenika u Zavodu za zdravstvenu zaštitu uposlenika  MUP-a Kantona Sarajeva, ustanove koja pokriva sve uposlenike policije (Kantonalni i Federalni MUP), sudske policije, sigurnosnih agencija (OSA, SIPA, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela) sud i tužilaštvo. Kažu kako ne postoji Akcioni plan provedbe reorganizacije, te im nije jasno gdje će biti preraspoređeni.

Specifičnost pacijenta, posebno onih koji u obavljanu svog posla nose oružje, rade s počiniocima različitih oblika kriminala, krivičnih djela, zahtijeva i posebnost organiziranja zdravstvene ustanove, kakav je Zavod koji je smješten u zgradi Federalnog  MUP-a. Takav organizacijski koncept zdravstvene zaštite policijskih struktura je praksa zemalja u regiji i šire.

„ U Zavodu je 15.000 zdravstvenih kartona, od kojih su oko 10.000 aktivni“, kažu ljekari koji su također insistirali na anonimnosti. Izražavaju i zabrinutost da bi prenošenje tih kartona u kompjuterski sistem javnih domova zdravlja i ambulanti moglo imati za posljedicu i eventualne zloupotrebe. U Zavodu je, pored uobičajene tajnosti podataka iz anamneze, koja proističe iz Hipokratove povelje, prisutna i dodatna stoga povjerljivost i tajnost podataka.

Ukazuju na posebnost kod psiho vještačenja i izrade psiho profila pacijenta koja je za policijske službenike, sudije i tužioce od posebne važnosti. U Zavodu, koji se u javnosti naziva ambulanta MUP-a, psihološki profil se radi na osnovu tzv. sedam tačaka, dok se u zemljama okruženja radi pet tačaka. Da je takav skrining opravdan ilustriraju podatkom o dva policajca izvan Sarajeva koji su posljednjih godina počinili dva ubistva. U oba slučaja, kažu, njihov pregled za ljekarsko uvjerenje pri zaposlenju je rađen u privatnim zdravstvenim praksama.

„U našoj ambulanti se ne može 'zažmiriti' ni na dioptriju pacijenta, a da ne govorimo o ozbiljnijim indikacijama i nalazima koji ulaze u ljekarsko uvjerenje“, kaže jedan od ljekara Zavoda za zdravstvenu zaštitu uposlenika MUP-a.

Imaju kontraargumente i za obrazloženje o smanjenju troškova. U njihovom slučaju troškove energenata plaća FMUP, u čijoj zgradi je smješten Zavod te navode da umjesto 80 posto novca, kako se tvrdi, da dobivaju iz budžeta, taj procent je 69.

Protiv gašenja Zavoda za zdravstvenu zaštitu MUP-a, koji postoji od 1953.  su i brojni pacijenti. Njih više stotina je potpisalo peticiju podrške Zavodu. 

Tri generacije u istoj čekaonici

Reorganizacijom je obuhvaćen i Zavod za zdravstvenu zaštitu studenta, kojih na Univerzitetu u Sarajevu ima 40.000. Oni su do sada imali kompletne specijalističke ljekarske i stomatološke preglede u Zavodu koji radi u dvije smjene.

Šta će biti sa studentima koji nisu iz Sarajeva, postavljaju pitanje uposlenici Zavoda, koji su tražili da budu neimenovani. Smatraju da reformska mjera da se studentima pruži prva pomoć u urgentnoj medicini, a da potom liječenje nastave u mjestu odakle dolaze nije u funkciji kvalitetnije zdravstvene zaštite mladih.

U Zavodu za zaštitu zdravlja studenta su čuli kako će jedna privatna ljekarska poliklinika biti useljena u nedavno adaptiranu i savremeno opremljenu zgradu iz koje će, strahuju uposlenici taj i Zavod za sportsku medicinu biti deložirani. U javnosti poznat kao studentska poliklinika, Zavod postoji 67 godina.

-U Studentskoj poliklinici smo sistematske preglede za upis na fakultet nekada obavili  i ja i moj suprug, i drugi studenti iz mog familijarnog okruženja,  kasnije i druge zdravstvene usluge dobivali smo tokom studiranja, a onda i naša djeca kad su upisali fakultete - kaže penzionerka Esma Spahić.

Sada će, rezignirano kaže, svi u istu čekaonicu, penzioneri, dede i nane, radno aktivno stanovništvo, njihova djeca i unuci.

Neće biti otpuštanja ljekara

Donosioci odluke o reorganizaciji imaju potpuno suprotne argumentacije od ljekara iz zavoda, sindikata i pacijenata.

Tako je kantonalna ministrica zdravstva Zilha Ademaj obrazložila za skupštinskom govornicom kako je dosadašnji model finansiranja zdravstvenih ustanova bio bez jasnih kriterija na bazi paušala, i bio je nefunkcionalan, uz nenamjensko trošenje sredstava, upošljavanje kadrova bez jasne selekcije i suštinskih potreba pružanja zdravstvene zaštite. Ona je precizirala da je  predviđeno da u domovima zdravlja bude objedinjena i smještena kompletna porodična medicina, a da specijalističko-konsultativna zaštita organizaciono pripadne Općoj bolnici "Prim.dr. Abdulah Nakaš". Promjene u djelu ustanova za zdravstvenu  zaštitu studenta, pripadnika MUP-a, zaštitu zdravlja žena te medicine rada predviđaju uključivanje ili u domove zdravlja ili Opću bolnicu.

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković je kazao da je ovo okvirna faza restrukturiranja zdravstvenog sistema koji ima 13 javnih ustanova, "što je nezapamćeno u BiH i regionu". On je kategoričan da neće biti otpuštanja zdravstvenih radnika iz sadašnji zavoda.

Sve tvrdnje o iseljavanju zgrada zavoda kategorički negira predsjednik Kluba poslanika SDA u Skupštini Kantona Sarajevo Mirza Čelik. Kaže kako će  do sada pretrpani domovi zdravlja i ambulante porodične medicine preraspodjelom posla na kapacitete zavode, biti rasterećeni, što će smanjiti čekanja pacijenata u porodičnoj medicini.  

„Namjera je da su u zavodima uposle ljekari više nego do sada. Zašto da se primjera radi iz pretrpane Vrazove pacijenti ne preusmjere u neki od sadašnjih zavoda koji nemaju dovoljno posla“,  kaže Čelik.

Negira i tvrdnje kako će sve kategorije pacijenata biti u istim ordinacijama,  te da je netačno da će  djeca, penzioneri i zaposleni biti u istoj ordinaciji.

I dalje će, tvrdi Čelik, ginekološko-akušerske preglede žena imati na sadašnjoj adresi Zavoda, ostaju odvojene ordinacije za djecu, uposlenici MUP-a također ostaju na ljekarskim pregledima u dosadašnjim ordinacijama.

Reformska mjera je da se ukidaju rukovodstva, upravni i nadzorni odbori sadašnjih zavoda, i tako prave uštede, koje će, tvrdi Čelik, biti ostvarene ukidanjem benefita koje su imali menadžmenti  zavoda.

Izvor: Al Jazeera