Je li Stone predstavio pravo Putinovo lice

S Putinom je skoro 20 sati razgovarao kultni američki reditelj i višestruki dobitinik priznanja Oscar, Oliver Stone (Reuters)

Još od prvog dokumentarnog filma Nanook sa sjevera (Nanook of the North, 1922) Roberta J. Flahertyja, dokumentarni filmski rod je svoje mjesto pod suncem tražio na TV-programima i eventualno umjetničkim festivalima. Kada je 2004. godine američki reditelj Michael Moore svoje ostvarenje Fahrenheit 9/11 predstavio na Cannes Film Festivalu, koje, osim što osvaja Zlatnu palmu, postaje i filmski hit broj 1. u svijetu, zauvijek je promijenjena podređena uloga dokumentarnog roda u filmskoj industriji.

Posljednjih godina, dokumentarni film je definitivno potvrdio svoj komercijalni i kreativni uspon, a trenutno najpopularniji trend, kada je u pitanju ovaj filmski rod, jeste “prelazak” ili povratak matici televiziji, odnosno transformacija u televizijske serijale.

Nakon sada već kultnih dokumentarnih serijala Baksuz: Život i smrti Roberta Dursta o potomku njujorške milijarderske porodice, Stvaranje ubice o osuđeniku Stevenu Averyiju, O.J.: Made in America o slavnom igraču američkog fudbala, na red su došle ličnosti iz svijeta politike, koje su otvorile novi poligon za propitivanje društveno-političke stvarnosti u 21. stoljeću.

U junu 2017. godine premijerno je emitovan mini-serijal podijeljen na četiri epizode Intervjui sa Putinom (The Putin Interviews), o zasigurno jednom od najmoćnijih, najutjecajnijih, ali i najmisterioznijih političkih državnika današnjice – Vladimiru Putinu, koji još uvijek obara rekorde gledanosti, zaokuplja javnost, dijeli svijet na dva dijela, pokreće debate te budi zlokobne duhove rusko-američke prošlosti.

Putin između igre sa unucima i visoke politike

U trajanju od dvije godine, s predsjednikom Ruske Federacije Vladmirom Putinom je skoro 20 sati razgovarao kultni američki reditelj i višestruki dobitinik priznanja Oscar, Oliver Stone. Taj vijetnamski veteran odlikovan za svoje vojne doprinose, proslavio se filmovima o ratu u Vijetnamu – Vod smrti (1986), Rođen 4. jula (1989), dramom Wall Street (1987) u kojoj otvoreno kritikuje američki korporativni kapitalizam, političkim ostvarenjima JFK (1991), Nixon (1995), te krimićima Rođene ubice (1994), Pogrešno skretanje (1997)…

Postao je filmski autor prepoznatljive dramaturgije koju će po pravilu sačinjavati tri narativne linije; stvarne ličnosti i događaji, ratni sukobi i njihovi politički uzroci, te predstavljanje društvene svijesti nastale pod uticajem medijske manipulacije. Zbog otvorenog kritiziranja američkog političkog sistema, moralno i intelektualno upitnih političkih odluka pojedinih američkih predsjednika (prije svega rata u Vijetnamu te svih ostalih ratnih sukoba u kojima je Amerika učestvovala) te prezentovanja historijskih događaja koji su zaslužni za oblikovanje američke društvene svijesti, kao svojevrsnih teorija zavjera (atentat na Johna F. Kennedyja) Stone je od strane američke javnosti zauvijek “označen” kao “crveni”.

Upravo je u crveno obojena uvodna špica njegovog novog dokumentarnog ostvarenja Intervjui sa Putinom, koje je u konačnici svedeno na četverosatni miniserijal podijeljen na četiri epizode. Riječ, je dakle, o svojevrsnom “serijskom” intervjuu koji je premijerno emitovala televizijska kuća Showtime, najavivši ga sloganom “Upoznajte svog neprijatelja” ili, preciznije, riječima samog reditelja: pozivom na konačni mir između SAD-a i Rusije.

Nakon dokumentaraca o bivšem predsjedniku Kube Fidelu Castru (Comandante) i lideru Venezuele Hugi Chavezu (Mi Amigo Hugo), Stone je odlučio da upozna još jednog vječitog američkog suparnika, često imaginarnog, a ponekad i realnog – Vladimira Putina.

Dakle, “opening credits” Intervjua je apsolutno posvećan ruskoj historiji i tradiciji, u kojem se sa tradicionalnom muzikom Rusije isprepliću karte Sovjetskog saveza, opšte poznati simboli komunizma (srp i čekić) te crno-bijele fotografije najvažnijih ruskih političkih ličnosti – Mihaila Gorbačova, Borisa Jeljcina i naravno Vladimira Putina, a koji se pojavljuju iz popularnih ruskih igračaka tzv. babuški.

Detalji iz privatnog života

Ipak, ovaj segment serijala koji je ispunjen apsolutnim strahopoštovanjem prema sagovorniku i naslijeđu njegove države koje on sada nosi na svojim leđima, prekida dramatična najava medijske prezentacije američko-ruskih odnosa (ABC News), u kojoj je Vladimir Putin optužen za hakerski napad na Democratic National Committee.

“Poštujete li vi Putina? Sigurno. Stvarno? Zašto? Putin je ubica!”, samo je jedan od razgovora između novinara i američkih državnika objavljen u javnosti, a uz pomoć kojeg Stone nagovještava izrazito negativnu sliku o Vladimiru Putinu, stvorenu u Sjedinjenim Američkim Državama.

S druge strane, susret Stonea i Putina u njegovom uredu u moskovskom Kremlju, koji su npr. ruski gledatelji vidjeli prvi put, započinje u krajnje prijateljskom ozračju ispunjenom velikom dozom poštovanja, te osmijehom tzv. ruskog cara, koji rijetko imamo priliku vidjeti u medijima.

Koliko su zapravo podaci o Putinovom privatnom životu nepoznanica, dokazuju i “greške” američkog reditelja, kojeg ruski lider odmah nakon iznošenja podataka o njegovom rođenju (7. oktobar 1952. godine) “ispravlja” i objašnjava da nije njegova majka radila u fabrici već njegov otac.

“Ja sam bio posljednje dijete. Dvoje je umrlo, prije moga rođenja. Jedno je umrlo za vrijeme opsade Lenjingrada, a drugo tokom Drugog svjetskog rata”, počinje razgovor Putin, te nastavlja odgovarajući na Stoneovo pitanje o problemima sa zakonom u djetinjstv:

“Imao sam mnogo slobodnog vremena, koje sam provodio na ulici. Kada sam počeo trenirati judo, moj život se promijenio na bolje”.

‘Djeduška’ Putin

Negdje tokom intervjua, u segmentima o porodici, Putin iznosi zasigurno najintimniji segment odnosa sa pokojnim ocem, koji je sve do sada čuvao u nedodirljivom dijelu svoga sjećanja.

“Moj otac je preminuo samo dva mjeseca prije moga imenovanja za premijera Rusije. Kada sam mu posljednji put dolazio u bolnicu, rekao mi je: evo moga predsjednika”, rekao je Putin, u jednom od rijetkih intimnih ispovijesti u Intervjuima, kada je Stone uspijevao da proviri kroz čelični štit ruskog predsjednika.

U nastavku svjetska javnost prvi put saznaje da je Putin “djeduška”, te da se posebno voli igrati sa svojim unucima, a prvi čovjek Rusije je govorio i o “druženju” sa zetovima, s kojima navodno nikada ne priča o politici.

Kako je serijal odmicao, Stone je postepeno prelazio na ozbiljnije teme, tokom kojih se Putin, suprotno očekivanjima, predstavio kao simpatičan, duhovit, odmjeren, staložen, smiren i izrazito inteligentan čovjek, te kao beskompromisan državnik ispred kojeg je samo jedan cilj: kako dodatno ojačati Rusku Federaciju.

Također, Putin je apsolutno uspio da poništi stereotipnu sliku o njemu koju je stvorio Zapad u kojoj je predstavljen kao nedodirljivi i okrutni ruski car. Na Stonevo pitanje da li želi postati ruski car, Putin kaže: “Naravno da ne. Mediji na Zapadu vole stereotipe i zato pričaju o tome. Oni nikako ne mogu da se otarase tih starih stereotipa”.

Greške Mihaila Gorbačova

U ovome serijalu, dakle, jedna narativna nit prati Putinovu biografiju i karijeru (razgovor sa Stoneom, vođen na različitim lokacijama, od skrivenih ureda do tribina hokejaške sale), dok druga prezentuje historiju Sovjetskog saveza i Rusije (arhivski snimi i fotografije). Osim porodičnog života, Putin je odgovorao na pitanja o “visokoj politici” i temama kao što su: vječiti Hladni rat između Amerike i Rusije, KGB, “greške” Gorbačova, zasluge Staljina, pristup NATO-u, raspad SSSR-a, umješanost Rusije u ratove u Ukrajini i Siriji, homoseksualizam, Edward Snowden, te otvorene optužbe američkih državnika da je uz pomoć cyber-napada, doprinio pobjedi Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima.

Ispovijest o svojoj političkoj karijeri Putin započinje s Borisom Jeljcinom koji ga je iz vedra neba pozvao u svoj kabinet i rekao mu da ga želi imenovati premijerom, te da se spremi za predsjedničke izbore.

“Ne znam zašto je Jeljcin odabrao mene. Kada mi je prvi put ponudio posao, odbio sam. Rekao sam mu da je to velika odgovornost i da bi mi ta nova uloga promijenila moj život iz korijena… Nije bilo lako preuzeti odgovornost za Rusiju u tom trenutku… I onda sam odlučio da, ako je to moja sudbina, da bih trebao ići do kraja”, rekao je Putin američkom reditelju.

Posebnu pažnju javnosti je izazvala anegdota koju je Putin također prvi put predstavio javno, a riječ je o trenutku kada je bivšem američkom predsjedniku Billu Clintonu predložio da Rusija uđe u NATO.

“Na njihovim licima se pojavila nervoza, a znate zašto? Zato, jer, ako bi se Rusija priključila NATO-u, mi bi imali svoj glas. Naši prijatelji iz SAD-a ne bi mogli manipulisati niti imati bilo kakav utjecaj, a to je za njih nezamislivo”, kaže Putin, te je u nastavku dodao da posebno zamjera Mihailu Gorbačovu na njegovoj “grešci”, kada nije “stavio na papir” usmeni dogovor o neširenju NATO-a.

“To je Gorbačovljeva greška. U politici treba bilježiti stvari, jer riječ više ne vrijedi ništa. On je jednostavno razgovarao i povjerovao da je to završeno. To nije tako”.

Ipak, najaktuelnije i trenutno zasigurno najvažnije pitanje koje je Stone mogao postaviti Putinu jeste njegova navodna umješanost u Trumpovu pobjedu, odnosno cyber-napad uz pomoć kojeg su objavljeni tajni e-mailovi američke Demokratske stranke.

“Zašto ste onda odlučili hakirati američke izbore, ako želite zadržati dobre odnose između naših dvaju zemalja”, upitao je Stone Putina.

“Mi uopšte nismo hakirali američke izbore. Teško je zamisliti da bi jedna druga zemlja, pa čak i Rusija, bila u mogućnosti utjecati na nečiju izbornu kampanju. Neki hakeri su otkrili probleme Demokratske stranke, ali ja ne vjerujem da je to utjecalo na izbornu kampanju, ili njen ishod”, odgovorio je Putin, dodajući da smatra kako je Trump ostvario pobjedu jer je vodio “vrlo mudru kampanju te jer je znao gdje će naći svoje birače i u kojim državama su imali najviše šasni za pobjedu”.

“Mnogo dima, ali malo vatre. Uvijek je kriva Rusija, ali to je ono što radimo od 1917. godine”, iznio je svoje mišljenje i Oliver Stone.

Koje je pravo lice Vladimira Putina?

Nakon emitovanja serijala, veliki dio javnosti i stručne kritike je “osudio” Stonea da veliča lik i djelo Vladimira Putina, da je intervju pristupio krajnje subjektivno, apsolutno zaslijepljen likom i djelom ruskog lidera, te da u konačnici jeste snimio epsko dokumentarno djelo, ali s kukavičkim pristupom i bez oštrice. Ipak, Stone i ne krije da mu je susret sa Putinom promijenio sliku o njemu s kojom je došao u glavni grad Rusije, a na kojoj je izgrađen lik monstruma, hladnokrvnog ubice i beskompromisnog tiranina.

“U Vladimiru Putinu nisam prepoznao čovjeka koji naređuje ubistva političkih protivnika i novinara te koji ima ogromno bogatstvo stečeno zahvaljujući položaju. Upoznao sam izrazito discipliniranog i krajnje izdržljivog čovjeka koji je sposoban da se već 16 godina bavi najrazličitijim mogućim pitanjima. Koliko mi je poznato, nijedan američki predsjednik nije toliko radio, a kada je u pitanju ta posvećenost poslu, podsjeća me na bivšeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera”, izjavio je Stone.

U Intervjuima, Putin želi dobre i prijateljske odnose sa SAD-om i EU, sam vozi auto, opušteno šeta i veselo čavrlja, Putin je ljudsko biće od krvi i mesa, koje ipak, uvijek spava u tačno određeno vrijeme te koje uopšte nema noćne more.

Naravno, sve to je u potpunoj suprotnosti sa dosadašnjim i opšteprihvaćenim prikazom Vladimira Putina u javnosti, i uprkos njegovim pojedinim istupima te homofobnim i seksističkim izjavama (on nema loših dana u mjesecu jer nije žensko te npr. da se baš ne bi tuširao pored homoseksualca), omraženi “ruski car” se ponovo narugao svojim neprijateljima i vjerovatno zauvijek zacementirao svoj nedodirljivi položaj.

Nakon ovoga serijala i dalje će ostati otvoreno pitanje: ko je, zapravo, Vladimir Putin? Da li je njegovo pravo lice ono koje mediji prezentuju u “stvarnosti” ili je bliži istini Stoneov subjektivni “fikcionalni” pogled, jer su, u oba slučaja kamere bile upaljene!?

“Da li ste ikada doživjeli poraz?, pita na kraju serijala Putin Stonea.

“Naravno, jesam”, odgovara Stone.

“Onda vam to neće biti ništa novo i nećete patiti zbog toga što radite”, kaže Putin.

Izvor: Al Jazeera