Je li turski sekularizam i dalje crvena linija?

Piše: Waseema Ben Saleh

Opozicija optužuje Partiju pravde i razvoja još od njenog dolaska na vlast u Turskoj da radi na tzv. islamizaciji zemlje i podrivanju principa sekularizma. Sukobi su ponovno izbili na površinu nakon izjava predsjednika turskog parlamenta Ismaila Kahramana da sekularizam ne treba biti sastavni dio novog turskog ustava.

Raznoliki odgovori na ove izjave pokazali su da sekularizam više nije zabranjena tema u Turskoj, koja je postala demokratska zemlja gdje je dozvoljeno javno diskutovati o svim važnim pitanjima bez obzira na njihovu osjetljivost.

Kahraman se pita kako to da Ustav Turske, koja je članica svih islamskih organizacija, propisuje da je ona „nevjernička“ zemlja, dok istovremeno brojni ustavi u svijetu sadrže vjerske fraze. Također, osudio je činjenicu da se Turci „rađaju kao muslimani koji izgovaraju šehadet (svjedoče da nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik) i tekbire, a onda se žene u skladu sa civilnim zapadnjačkim zakonima“.

Kategorično odbacivanje

U odgovoru na Kahramanove izjave, turski premijer Ahmet Davutoglu je istakao da Nacrt novog ustava, koji priprema njegova partija, sadrži princip sekularizma „ali u duhu liberalizma, a ne tiranije“.

Kada je riječ o opozicijskoj Republikanskoj narodnoj partiji, ona je kritikovala izjave predsjednika parlamenta i u svom saopćenju navodi da „sekularizam znači poštivanje vjere, i odvajanje vjere od državnih poslova, i zabranu iskorištavanja vjere“.

Hasan Shinojak, biznismen koji podržava Vladu, u svojoj izjavi za Al Jazeeru kategorički je odbio sekularistički režim u Turskoj. Smatra ga sredstvom koje je osnivač Turske Republike Mustafa Kemal Ataturk koristio za provođenje raznih vrsta nepravde nad građanima Turske.

Iako podržava uspostavljanje sistema koji se oslanja na šerijatsko pravo, ipak smatra da je to nemoguće ostvariti u Turskoj zbog „udaljavanja Turaka od suštinskog islamskog vjerskog učenja u mnogim oblastima života, i zato što su se navikli na liberalan model življenja kojeg se ne mogu odreći“.

Aylin Ay, studentica i opozicionarka, za Al Jazeeru ističe da je sekularizam najvažniji oslonac zemlje koji je uspostavio Ataturk, i „njegovi sljedbenici će nastaviti da ga grčevito brane“ jer vjeruju da bi odustajanje od sekularizma otvorilo mogućnost da se desi islamska revolucija poput one u Iranu.

Turski sekularizam

Muzher Bagli, profesor na Odsjeku za sociologiju Univerziteta Yildirim Beyazit u Ankari, smatra da postoje dva razloga za rasprave o sekularizmu u turskom društvu. Prvi je „nepostojanje jasnog koncepta sekularizma, jer nije bio prirodan rezultat dinamične promjene u društvu, nego je silom nametnut“.

Bagli je izjavio da su usvajanje antiislamskog sekularizma od Republikanske narodne partije konzervativni slojevi u Turskoj dočekali s odbacivanjem. Rješenje je, prema njegovom mišljenju, „da se obje strane međusobno prihvate kako bi bio okončan ovaj sukob“.

Nasuprot tome, akademik i opozicionar Muhamad Gumush je optužio članove vladajuće partije da su „učenici islamskih pokreta koji su se uvijek borili protiv komunizma u Turskoj, i nikad se nisu pomirili sa sekularizmom“.

Gumush brani slobode koje uživaju Turci zahvaljujući sekularizmu, rekavši da su milioni muslimana „muslimani samo po osnovu lične karte“ i, kako je rekao, ne prihvataju da odustanu od ovakvog načina života.

S druge strane, advokat Abdulrahman Yildirim smatra da je „sekularizam jedna od konstanti koja se prema zakonu ne može dirati kad se poželi promijeniti ustav“, dodavši da samo predlaganje ovakve teme nije bilo dozvoljeno u Turskoj.

Jedna od konstanti

Napomenuo je da sama Kahramanova izjava potvrđuje da je Turska postala „demokratska zemlja koja dozvoljava pojedincu da razgovara čak o najvećim tabu temama, kao što je sekularizam“. Izjasnio se da podržava izmjenu koncepta sekularizma u novom turskom ustavu te da se za njega usvoji britanski koncept umjesto francuskog.

Napominje se da su definisanje državljanstva u Turskoj, predsjedničkog sistema, prava na obrazovanje na maternjem jeziku za one koji nisu Turci i administrativna decentralizacija glavne teme o kojima se razilaze turske partije kada je riječ o formulisanju novog ustava.

Nakon nedavnog povlačenja dvije opozicijske turske partije iz Komisije zadužene za donošenje Nacrta novog ustava, Davutoglu je objavio da je za taj posao zadužio posebnu pravnu komisiju iz njegove stranke.

Prema izjavama Davutoglua, može se očekivati da će se formulisanje novog ustava okončati polovinom narednog mjeseca (juna), kada će biti podnesen prvo Generalnoj skupštini Partije, a potom parlamentu na usvajanje.

Izvor: Al Jazeera