Oglasi

Jedinstvena škola s upitnom budućnošću

U Interkulturnoj školi u Vukovaru naglasak će biti na tome da djeca uče o međusobnim različitostima.
Projekt je realiziran kao rezultat saradnje vlada Norveške i Hrvatske, uz partnerstvo nevladine udruge "Nansen dijalog centar"Al Jazeera

Većinom glasova, uz prethodnu veoma burnu raspravu, Gradsko vijeće Vukovara donijelo je odluku o osnivanju Interkultulne osnovne škole u Vukovaru. Prva je to škola u Vukovaru kojoj je osnivač Grad Vukovar, ali isto tako prva takva škola u Hrvatskoj uopće.

Inače, projekt je realiziran kao rezultat suradnje vlada Norveške i Hrvatske, uz partnerstvo nevladine udruge "Nansen dijalog centar" (NDC).

Prema ranijim najavama, Interkulturna škola u Vukovaru bit će sasvim drugačija škola, u kojoj će naglasak biti na tome da djeca uče o međusobnim različitostima.

Priča koja traje 15 godina

"NDC je partner u projektu, tako da informacije o osnivanju škole može davati samo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje je i nositelj projekta", rekla je koordinatorica projekta Ivana Milas.

Kada se govori o Interkulturnoj školi i o tome što je sve prethodilo njenom osnivanju, treba znati kako je od prve ideje i inicijative građana prošlo gotovo 15 godina. Mijenjale su se vlasti, ministri, ali se odluka o osnivanju škole nije nikako donosila.

Sa svakim njenim spominjanjem bilježile su se žestoke političke borbe. Tako je prijedlog za osnivanje škole, koji je pred gradske vijećnike došao na stol tijekom 2013. godine, odbijen.

Prema ranijim istupima u medijima, ova škola bit će sasvim drugačija obrazovna institucija, koja će samim tim imati i poseban kurikulum, kao i nastavni plan i program. Zamišljeno je da djeca idu zajedno na nastavu bez obzira na to kojoj nacionalnosti pripadaju.

Učili bi tijekom nastave jedni o drugima, odnosno o različitostima. Pritom nijedan narod, bez obzira na to je li riječ o većinskom narodu ili bilo kojoj nacionalnoj manjini, neće biti privilegiran nego će se učiti o posebnostima više od 20 nacionalnosti, koliko ih živi u Vukovaru.

Mišljenje je kako bi se na taj način došlo do boljeg razumijevanja među mladima, a samim tim i sretnije budućnosti Vukovara.

U školi bi se nastava odbijala cjelodnevno, a razmišlja se i o produženom boravku djece, učenju engleskog jezika... Proteklih mjeseci završeni su radovi na obnovi jedne od "batinih vila" u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo naselje, koja će služiti za potrebe škole.

Odmah pored nje, s prvim danima proljeća, očekuje se početak izgradnje velikog objekta, koji će u svome sklopu imati i školsku sportsku dvoranu i ostale sadržaje koje jedna moderna škola danas ima.

Prve godine krenulo bi se s upisom samo učenika u prvi razred, druge u prvi i drugi i tako redom. Razredi bi imali maksimalno po 20 učenika. Za osam godina postala bi to prava osnovna škola sa svim razredima.

Podijeljena javnost

Danas, 15-ak godina od pokretanja inicijative i nekoliko dana od donošenja Odluke o osnivanju škole, vukovarska javnost i dalje je podijeljena. I političke stranke razmišljaju različito, kao i sami građani. Prisutan je niz otvorenih pitanja, na koja još nema odgovora.

"Mislim kako hrvatski zakoni nude sve što se tiče obrazovanja, uključujući i potrebe obrazovanja nacionalnih manjina. Po meni, ti zakoni su liberalni i moderni, tako da osobno ne vidim prostora za tu školu", rekao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava (HDZ), koji je bio i predlagatelj donošenja Odluke o osnivanju.

Inače, HDZ je ranijih godina bio protiv osnivanja ove škole. Penava je to pojasnio rekavši kako Hrvatska ima određenih obveza prema partnerima iz Norveške, ali i da će u suprotnome tražiti da dio novca iz Europskog gospodarskog prostora (EEA) završi u Vukovaru i da se njime financiraju neki od gradskih projekata.

Uz sve to, Penava u odluci o osnivanju vidi i druge prednosti za grad.

"Kao osnivač, Grad Vukovar imat će mehanizme da utječe na njen rad, što u suprotnom ne bi mogao. Samim tim moći će i odlučivati o nizu stvari. Kada se govori o školi, njena budućnost ovisit će prije svega o roditeljima i njihovoj odluci hoće li ili neće svoju djecu upisivati u nju. To će biti jedino mjerilo kvalitete njenoga rada", rekao je Penava.

Postoji samo zgrada

U Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci (SDSS) i ranije, kao i sada, bili su protiv osnivanja jedne ovakve obrazovne institucije.

Vrlo često se u razgovoru s predstavnicima te stranke, koja je najjača politička stranka sa srpskim predznakom u Hrvatskoj, mogu čuti i strahovi kako će ona dovesti do asimilacije srpske nacionalne manjine u Vukovaru. Sada, pak, tvrde kako nemaju ništa protiv škole kao škole, nego da su protiv načina kako je ona izglasana na sjednici Gradskoga vijeća.

"Osobno, očekujem kako projekt Interkulturalne škole u Vukovaru neće niti zaživjeti. Ona još uvijek nema niti kurikulum, nastavni plan i program, udžbenike, nastavni kadar, ravnatelja... Ona bukvalno, osim zgrade, nema ništa. Radi se o nametnutom rješenju, koje nije plod želje Vukovaraca", kaže predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO) i jedan od potpredsjednika SDSS-a Dragan Crnogorac.

Dodao je i kako je neozbiljno donositi odluku o osnivanju jedne obrazovne institucije, a da prije toga sve ostalo nije pripremljeno i napravljeno.

"Krećemo u osnivanje jedne nove osnovne škole dok naš zahtjev za osnivanjem srpskih škola u selima s većinskim srpskim stanovništvom na području Podunavlja stoji u ladici više od dvije godine. I to je jedan od pokazatelja i dokaza što se i kako radi", ističe Crnogorac.

Školi treba dati šansu

Od najjačih političkih stranaka koje participiraju u Vukovaru mišljenje o osnivanju Interkulturne škole svih ovih godina nije mijenjao jedino SDP. Oni su i sada, kao i što su i ranije bili, čvrsto za osnivanje škole. Prema mišljenju iz ove stranke, riječ je o kvalitetnom projektu za Vukovar koji može u budućnosti donijeti jako puno.

"Ovome projektu svakako treba dati šansu jer bi ona mogla biti primjer dobre prakse ako zaživi na način kako je zamišljena. Potrebna nam je pozitivna kampanja kako bi se roditelji ohrabrili da svoju djecu upisuju u ovu školu, a ne da, kao sada, radimo s figom u džepu. Upravo zato sam gradonačelniku poručila da ne zatvara školu koju još nismo niti otvorili", rekla je vijećnica Gradskog vijeća Biljana Gaća (SDP).

Pojašnjava i kako se radi o modelu koji nije preslikan iz nekoga drugog podneblja nego o modelu škole koji je prilagođen Vukovaru i njegovim građanima, kao i svemu onome što se u gradu događalo 90-ih godina prošlog stoljeća. Dodaje i kako svi dosadašnji modeli školovanja ostaju i dalje na snazi, tako da bi nova škola zapravo samo bila dodatni izbor za građane.

Toga su svjesni i u jednoj od najpoznatijih vukovarskih nevladinih udruga, Mirovnoj grupi mladih "Dunav" (MGMD), gdje ne dvoje kako se radi o kvalitetnom i hvale vrijednom projektu. Međutim, isto tako ukazuju i na to da je prošlo jako puno vremena, ali i da građani nemaju dovoljno informacija.

"Cijela ta priča traje skoro 15 godina, a mi smo još na početku. Osim jedne zgrade, nemamo ništa drugo. Građani ne znaju gotovo ništa o školi, njenom konceptu, programu, kurikulumu... Jako je puno nejasnoća i to nikako nije dobro. Nije pozitivno niti to što je dio stranaka protiv iste, tako da cijeli projekt čeka jako neizvjesna budućnost", rekao je predsjednik MGMD-a Saša Bjelanović.

Škola samo u Vukovaru

Na temu osnivanja Interkulturne škole u Vukovaru iz Ministarstva znanosti i obrazovanja RH potvrdili su da oni provode cijeli projekt, koji se financira iz sredstava Europskog gospodarskog prostora i Državnoga proračuna.

"Ispunjavanje odgojno-obrazovnih potreba multietničkih i multikulturnih zajednica dugoročno će za Vukovar značiti postizanje više razine razumijevanja, poštovanja i suradnje između svih stanovnika. U interkulturnoj školi provodit će se kurikulum koji je izrađen kroz projekt, a krajem siječnja 2017. godine bit će dostupan za javnu raspravu. Postojeći Nastavni plan i program za osnovnu školu obogaćen je novim interkulturnim sadržajima u pojedinim nastavnim predmetima, uz posebno uvažavanje jezika i pisama koja postoje u zavičaju. Predviđeno je uvođenje i izvannastavnih aktivnosti, koje će pridonijeti njegovanju zajedničke kulturne baštine zavičaja", navode iz Ministarstva.

Dodaju i kako je kroz projekt predviđeno osnivanje interkulturne osnovne škole samo u Vukovaru, ali i da će budućnost pokazati ima li potrebe i želje za osnivanjem takve škole i u drugim dijelovima Hrvatske.

Ipak, treba znati i da vrijeme protječe, a da, kada je u pitanju ova škola, ono nekako sve brže "curi". S obzirom na veliki broj neodgovorenih pitanja, pod velikim je upitnikom hoće li ona uopće započeti s radom u rujnu ove godine, kada bi u školske klupe trebali sjesti učenici prvih razreda.

Ako se u tome ne uspije, bit će to još jedan udarac za nju i njenu budućnost.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.