Jednak pristup pravdi – nedostižni ideal

U Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori besplatna pravna pomoć realizira se uz pomoć UNDP-a (West Coast Surfer)

Piše: Fahrudin Smailović

Efikasna pravna zaštita najranjivijih, socijalno ugroženih kategorija stanovništva ključni je faktor koji osigurava poštivanje principa jednakosti i nediskriminacije, koji podrazumijevaju jednakost svih osoba pred zakonom.

Taj princip, koji predstavlja temelj međunarodnog zakonodavstva o ljudskim pravima, ostvaruje se kroz pružanje besplatne pravne pomoći, koja je u regiji zaživjela tek nedavno.

Prema definiciji, besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, čije troškove u cijelosti ili djelomično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći.

BiH bez jedinstvenog zakona

U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji harmoniziran sistem besplatne pravne pomoći. Na nivou te zemlje još nije usvojen Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, niti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), te na području tri kantona u FBiH.

Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo počeo je s radom 2013. godine.

Direktor Zavoda Velija Nuhanović rekao je za Al Jazeeru da ta institucija djeluje na osnovu kantonalnog Zakona.

Nuhanović dodaje da, uprkos nepostojanju krovnog zakona, Zavod djeluje u skladu s najvišim međunarodnim standardima u toj oblasti. Naglašava značaj podrške Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNDP) i doprinos te organizacije u opremanju prostorija Zavoda te edukaciji uposlenika.

Iz UNDP-a ističu da nepotpunost i različitost pravnih propisa dovodi do diskriminacije i nemogućnosti ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć građanima koji žive u kantonima u kojima još ne postoje zakoni i institucije za pružanje pravne pomoći. Stoga smatraju nužnim dalje kontinuirano djelovati na izgradnji takvog sistema besplatne pravne pomoći koji će osigurati jednak i nediskriminirajući pristup besplatnoj pravnoj pomoći na cijelom području Bosne i Hercegovine.

“U prethodnom periodu poslove pravnog zastupnika obavljala su četiri državna službenika (uključujući i direktora), a od 15. 6. 2015. godine angažovan je još jedan uposlenik na poslovima pravnog zastupnika”, navodi Nuhanović uz ocjenu da bi se trenutni broj pravnih zastupnika u narednom periodu trebao povećati.

Visok procent riješenih predmeta (blizu 90 posto) govori o efikasnosti rada Zavoda.

 
Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći Unsko-sanskog kantona počeo je s radom u augustu 2013. godine.

“Iako je Zavod novoformirana upravna organizacija, može se reći da je svakim danom sve veći broj lica koja se obraćaju Zavodu radi rješavanja njihovih pravnih problema te smo do sada u skladu sa raspoloživim kadrovskim kapacitetima uspjeli odgovoriti svim zahtjevima i potrebama građana blagovremeno i na što bolji i efikasniji način”, saopćeno je iz Zavoda za Al Jazeeru.

Dodaje se da je za vrijeme postojanja Zavoda uočena konstantna tendencija porasta broja predmeta i zahtjeva građana za pružanje besplatne pravne pomoći.

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i uspostavljene Zavode nemaju Kanton 10 i Srednjobosanski kanton, kazao je Nuhanović.

Propisi u Hrvatskoj

“Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći regulira besplatnu pravnu pomoć kao primarnu i sekundarnu”, kaže za Al Jazeeru Darko Horvat, poslovni tajnik i službenik za informiranje Hrvatske odvjetničke komore (HOK) zadužene za besplatnu pravnu pomoć u toj zemlji.

On dodaje da se primarna pomoć sastoji od davanja pravnih savjeta i takvu pomoć mogu pružati pravne klinike, nevladine udruge za pružanje pravne pomoći i odvjetnici, a sekundarna od zastupanja pred sudovima i drugim državnim tijelima mogu pružati isključivo odvjetnici.

Iz HOK-a ističu da sredstva koja su u državnom budžetu predviđena za podmirenje troškova besplatne pravne pomoći nisu dostatna.

“Besplatna pravna pomoć koju pruža Hrvatska odvjetnička komora nije obuhvaćena državnim proračunom već pada na teret Hrvatske odvjetničke komore koja se financira isključivo iz članarina odvjetnika i ne prima nikakva sredstva iz državnog proračuna, niti od bilo kojih domaćih ili inozemnih organizacija”, ističe Horvat.

Ipak, ta ustanova na godišnjem nivou rješava više od hiljadu predmeta.

UNDP i u Crnoj Gori

Proces pružanja besplatne pravne pomoći u Crnoj Gori realiziran je uz pomoć UNDP-a.

Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć, koje su počele s radom 2012. godine, smještene su u prostorijama u nadležnim Osnovnim sudovima.

Za prvu godinu od osnivanja kancelarije u Podgorici zabilježeno je više od 200 zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći.

U Srbiji je nedavno održana konferencija “Da li smo svi jednaki u pristupu pravdi”, na kojoj je istaknuto da građani te zemlje već devet godina ne mogu ostvariti svoja Ustavom garantirana ljudska prava, budući da poseban zakon o toj oblasti još nije donesen.

Ustav Srbije iz 2006. garantira pravo na besplatnu pravnu pomoć, naveli su učesnici konferencije, uz napomenu da ta zemlja ima dobre zakone, da su oni usklađeni s međunarodnim standardima, ali se ne primjenjuju.

Iako Ustav građanima garantira jednak pristup pravdi, ne postoji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji je za to ključan. S druge strane, neformalni sistem besplatne pravne pomoći funkcionira, jer nju pružaju nevladine organizacije, centri za socijalni rad… To, ipak, nije dovoljno da podmiri sve potrebe onih kojima je ta vrsta pomoći potrebna, jedan je od zaključaka konferencije.

Izvor: Al Jazeera