Jesen donosi revoluciju u Ukrajinu

Svjedok: Nihad Murić

Dok su i dalje oči svjetske javnosti uprte na zemlje „Arapskog proljeća“ koje su trenutačno u tranziciji, na istoku Evrope (uz velike pritiske i medijsku cenzuru) dolazi na razne načine do javnog ispoljavanja društvenog nezadovoljstva.

Nakon što je ukrajinski Vrhovni sud osudio opozicionu liderku Juliju Timošenko na sedam godina zatvora, te napornih pokušaja Brisela da se bivša premijerka pusti i djelimičnog bojkota Evropskog prvenstva u nogometu, Ukrajina je (ne u tolikoj mjeri kao Bjelorusija) izgubila međunarodni ugled.

Pored procesa protiv bivše premijerke Timošenko i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Luzenka, Ukrajinom dominiraju problemi kao što su, prije svega, siromaštvo, korupcija, političke represije, te bezakonje koje režira „elita“ i njihova djeca. K tomu se dodaju i spekulacije (kada je riječ o državnom bankrotu) da finansijska agencija Bloomberg stavlja Ukrajinu na drugo mjesto, odmah iza Grčke. Integracijski proces sa Evropskom unijom je poljuljan od prošle godine, dok razgovori sa Međunarodnim monetarnim fondom stagniraju.

Eliminacija ‘žene od reformi’

Vladajući aparat teško je analizirati, zbog nedostataka objektivnih informacija i velikog značaja informativnih sredstava. Međutim, prema ovom što smo do sada vidjeli veliki broj odluka donosi sam predsjednik Janukovič, dok je rad Vlade i vladajuće većine u Parlamentu ograničen, pa tako ni premijeru Asarovu nije pošlo za rukom osnažiti vlastiti profil. Prema nekim spekulacijama, Asarova bi mogao zamijeniti visoko politički ambiciozniji Koroškovskij.

Nezadovoljstvo ukrajinskog naroda je na visokoj razini, te se strahuje od opasne društvene eksplozije, koja bi, kako tvrde lideri opozicije, mogla biti izazvana nepravilnostima na predstojećim parlamentarnim izborima. Ostanak vladajućih na vlasti prevarom na izborima može dovesti do prekida odnosa sa Briselom i okretanje prema Putinovoj ideji „demokratije“ i euroazijske unije, čemu bi se većina usprotivila.

U novembru prošle godine ukrajinski Parlament izglasao je novi izborni zakon kojim je uveden proporcionalni princip. A prema tvrdnji pozicije, izbori će biti otvoreni, transparentni i demokratski uz 34.000 posmatrača. Također, Parlament je odlučio svako izborno mjesto staviti pod videonadzor, te će zahvaljujući web-kamerama svako putem interneta moći pratiti izbore u državi.

Prema ukrajinskom izbornom zakonu, osuđene osobe ne mogu se naći izbornim listama, pa je tako kandidatura Timošenko i ostalih lidera iz opozicije poništena. Postavlja se pitanje hoće li izbori od strane Evropske unije biti priznati, jer čelnici EU-a i dalje tvrde da su spomenuti procesi politički motivirani, te da se liderima opozicije odobri kandidatura, dok službeni Kijev daje uvjerenja da u Ukrajini nema političkih pritvorenika. Takav odraz demokratije natjerao je opoziciju da „demonstrativno“ postavi Timošenko na mjesto vodeće kandidatkinje.

Politički zaokret

Bokser, a sada opozicioni političar Vitalij Kličko, koji je 2010. godine osnovao partiju UDAR (ukr. Ukrajinskij demokratičnij aljans za reformi) i sa 620 glasova izabran za predsjednika partije, nakon pobjede u ringu najavio je krenuti u tvrdu, ali fer borbu sa predsjednikom Janukovičem. Prema posljednjim ispitivanjima njegov UDAR bi mogao osvojiti i do 20 posto glasova. Kličko smatra da je u Ukrajini postalo normalno da ljudi idu u politiku samo radi novca. Ali prema njegovim riječima, on i njegova partija će imati drugi cilj i javno upozorava da narod više nema strpljenja.

„Mi želimo sramotni realitet u Ukrajini promijeniti i stvoriti politiku za ljude.“

Sporni zakon o uvođenju ruskog kao drugog službenog jezika doveo je do izraza nezadovoljstva, pa su protivnici sadašnje vlasti organizirali demonstracije, gdje je i Kličko povrijeđen. Prema njegovom mišljenju u Ukrajini nema budućnosti, zakoni se ne provode, a građani su bez prava i njihovim povjerenjem se manipulira.

To pokazuju i mnogobrojne analize koje se provode u Ukrajini. Jedna od njih je Lander-Analyse, gdje se istraživalo kojim institucijama vjeruje narod Ukrajine: 71,7 posto ispitanika izjasnilo se da vjeruje crkvi, dok njih samo 16,6 posto vjeruje ukrajinskim sudovima. Zabrinjavajući je podatak da čak 43,6 posto ispitanih vjeruje „ruskim medijima“.

Protestima se htjelo ukazati ne na „svađu u vezi s jezicima“, već na to da se radi o podijeli zemlje i raskolu u društvu. Ovdje je vrlo važno navesti da je ukrajinsko društvo u jednom „razdrobljenom“ stanju, društvo koje mnogi sa Zapada dijele u dvije grupe: arogantne i religiozne. Na prošlim predsjedničkim izborima, kada je navodno većinom glasova Janukovič porazio Timošenko, prebrojavanjem glasova uvidjelo se da je zemlja prepolovljena na dva dijela – i to Zapadni i Istočni (primorski).

Također, historijski gledano, Ukrajina i njen narod uvijek su bili potlačeni Moskvi (u starijim zapisima Ukrajina se pominje kao „mala Rusija“), dok danas nakon „ere Timošenko“ narod (većina njih sa zapada Ukrajine) nije priklonjena majci Rusiji. Ali vidljivo je da ni strateški cilj Kremlja nije Ukrajina, već da su to Bjelorusija, središnja Azija i Kavkaz. Međutim, sadašnjem aparatu naklonost Moskvi je prioritet, dok se Julija Timošenko svojom politikom zalagala da Rusija bude ukrajinski partner, a ne „veliki brat“.

Za očekivati je da će doći do zaokreta u ukrajinskoj politici nakon političkog aktiviranja Vitalija Klička, koji je već dva puta bio kandidat za gradonačelnika Kijeva.

Prema posljednjim ispitivanjima, sadašnja vlast u Ukrajini gubi povjerenje građana, dok im novi izborni zakon i izborna procedura nalik onoj iz Rusije ide naruku, a opozicija je uz to sve glasnija, naročito u stranim medijima. Ako je suditi prema informacijama do kojih se dolazi putem Facebooka i drugih društvenih mreža, Ukrajinu očekuje potresna jesen.