Jesu li lokalni izbori zaista toliko važni

Hrvatski birači na lokalnim izborima biraju lokalnu predstavničku i izvršnu vlast – općinska i gradska vijeća i županijske skupštine te načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike u ukupno 576 jedinica – 428 općina, 127 gradova i 21 županiji.

Birališta za lokalne izbore otvorena su jutros u sedam sati, a glasanje traje do 19 sati, do kada je na snazi i izborna šutnja.

Sa zatvaranjem birališta očekuju se prvi rezultati izlaznih anketa, a Državno izborno povjerenstvo (DIP) od 21 sat bi trebalo početi objavljivati prve nepotpune rezultate.

Prema podacima DIP-a, na ovim lokalnim izborima natječe se 47.601 kandidat, što je gotovo 9.000 kandidata manje nego prije četiri godine kada ih je bilo 56.588.

Manja sredina, veća izlaznost

Ukoliko se izlazak na izbore smatra indikatorom toga koliko građani pridaju važnosti izborima, kaže Čular, očito je da postoje velike razlike između općina i gradova i to s tim da u pravilu – kako su pokazale analize – što je manja općina ili grad, to ljudi više izlaze na izbore.

“Premda recimo u velikim gradovima gradonačelnici imaju iste takve, pa i puno važnije vjerojatno ovlasti, to ne rezultira time. Dakle, u velikim gradovima građani puno manje izlaze na lokalne izbore. Drugim riječima, važnost izbora nije povezana toliko s ovlastima lokalnih tijela odlučivanja, već je više povezano po mome mišljenju s nekakvim osjećajem zajednice, socijalnim pritiskom u manjim mjestima, odnosno činjenicom da su izbori tamo često jedini događaj u četiri godine, za razliku od većih gradova i mjesta, gdje je to jedan od stotina događanja tijekom godine”.

U pojedinim jedinicama biraju se i zamjenici općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda hrvatskog naroda.

Birači će izabrati 20 župana i 51 njihovog zamjenika. Zagreb, koji ima status grada-županije, bira gradonačelnika i dva njegova zamjenika. 

Izravno se bira još 127 gradonačelnika i 193 njihova zamjenika te 428 općinskih načelnika sa 440 zamjenika.

Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se na neposrednim izborima na mandat od četiri godine.   

Na ovim izborima sudjeluje 126 političkih stranaka, za župane je prijavljeno 96 kandidata, a za gradonačenike i općinske načelnike 1.716.

Za zamjenike župana iz reda nacionalnih manjina 23 su kandidata, a za zamjenike gradonačelnika i gradonačelnika njih 129.

Gotovo 36.000 kandidata računa na mjesta u gradskim i općinskim vijećima, a 7.500 u županijskim skupštinama. 

Na listama najmanje 40 posto žena

Na listama je prosječno 41,7 posto žena (19.837 kandidatkinja) i 58,3 posto muškaraca ( 27.764 kandidata).

Svi predlagatelji lista morali su paziti da na njima bude barem 40 posto žena.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan zastupaju općinu, grad ili županiju te obavljaju izvršne poslove u općini, gradu i županiji, a na funkciju je izabran kandidat koji osvoji više od 50 posto glasova birača koji su izašli na izbore.

Ukoliko niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova, dva tjedna kasnije održava se drugi krug izbora u kojem sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu.

Ovlasti izvršnih i predstavničkih tijela na lokalnim i regionalnim razinama odnose se na široku nadležnost u praktičnim pitanjima koja su važna za lokalni život zajednice u čitavom nizu aspekata, za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za zajednicu – od vrtičke i prometne organizacije do urbanog planiranja, kulture i sl.

“Tako da bez obzira na to što taj stupanj decentralizacije, pogotovo financijske, nije u Hrvatskoj velik – čak je izrazito minoran – ipak ti ljudi, odnosno oni koji budu izabrani, mogu bitno unaprijediti ili utjecati negativno na kvalitetu života u pojedinom gradu ili općini”, objašnjava politički analitičar Goran Čular.

Slabija izlaznost europski trend 

Unatoč tome, prema nekim procjenama u prosjeku čak 60 posto hrvatskih građana ne izlazi na lokalne izbore, već su im u fokusu nacionalni, a Čular naglašava da Hrvatska u tome nije izuzetak.

“Svugdje u europskim državama izlaznost na lokalnim izborima je manja – i to za 20-ak posto manja – negoli na nacionalnim izborima. To znači mimo neke uvriježene logike da građani više sudjeluju u izborima koji su im nekako bliži, jer obično smatramo da je građanima bliže birati gradonačelnika i svoje vijećnike, negoli na nacionalnoj razini članove parlamenta i posredno onda vlade. Bez obzira na to, građani još uvijek, barem svojim izlaskom, veću važnost pridaju nacionalnim negoli lokalnim izborima”.

Važnost lokalnih izbora za građane, kaže, možda je najbolje mjeriti razinom sudjelovanja birača jer je ona indikator koliko im građani pridaju važnosti.

A tome se može zaključivati i iz toga što unatoč pitanjima kojima se bave lokalne i regionalne vlasti te ovlastima i nadležnostima, kako smatra Čular, ne proizlazi nužno doživljaj važnosti lokalnih izbora.

Razlog tome je, smatra, što nema izravne veze između tipa odluka koje se donose na lokalnoj razini i toga koliko će građani tome pridati važnosti.

Pitanje neposrednog biranja

Puhovski smatra da neposredno biranje gradonačelnika, načelnika i župana nije bitno doprinijelo odlučivanju birača na lokalnim izborima.

“Ja mislim da bi trebalo ići na to da se direktno biraju, odnosno neposredno većinski biraju vijećnici, odnosno skupštinari ili skupštinarke u gradovima općinama i županijama, a da se onda međusobno dogovore, tj. izaberu načelnika, župana ili gradonačelnika. Tu je prigovor, po tom starom sustavu kad je tako bilo, da je često dolazilo do krađe i prekrađe, preskakivanja ljudi. To se međutim događa i sada. A kao drugo, treba uvesti uz neposredan većinski izbor i mogućnost opoziva ili reizbora i tada bi pritisak na izabrane kandidate bio puno veći, ne bi si mogli dopustiti tako lako prelaženje s jedne strane na drugu”.

Puhovski: Uspješnost ovisna o državnoj vlasti

“Nama su, ako hoćete gledati po nekakvoj liniji hijerarhije, najbliži vijećnici našega kvarta, a paradoksalno, 95 posto građana uopće ne zna tko su vijećnici našega kvarta, premda su to često naši susjedi. Ljudi puno više poznaju, putem medija naravno, neke nacionalne političke figure. Mi imamo pogrešnu percepciju da su lokalni izbori bliži građanima. Zapravo i jesu, ali u izrazito malim jedinicama, u velikim gradovima oni su zapravo puno dalje građanima nego nacionalna politika”.

Politički analitičar Žarko Puhovski pritom upozorava na neke hrvatske ‘specifičnosti’.

“Kod nas je to dodatno tako zato što je zapravo bitno pitanje i kad imamo izabrano predstavničko tijelo na lokalnoj razini, odnosno lokalnog ‘vođu’, kako god se zvao ili zvala, uspješnost te osobe u općini, gradu ili županiji dobrim dijelom ovisi o tome tko je u državi na vlasti, koja opcija i kakve ta opcija koja je u lokalnoj sredini pobijedila odnose ima s opcijom na vlasti na državnoj razini. Pa se opet vraćamo na to pitanje o primatu nacionalnih, odnosno parlamentarnih izbora”, kaže Puhovski.

Ističe da birači trebaju biti svjesni da se kod lokalnih izbora radi o pronalaženju odgovora na pitanja svakidašnjeg života u lokalnoj sredini, odnosno o tome da se odaberu oni koji pružaju najveću vjerojatnost da će naći prihvatljiv, pa onda i najjeftiniji te najracionalniji odgovor na probleme.

‘Političko falsificiranje izbora’

No, kaže kako se u Hrvatskoj najčešće ne radi o tome.

Upozoravajući na aktualnu političku situaciju, smatra da u ovom trenutku važnost izbora realno nema bitne veze s važnošću koji će gradonačelnik, načelnik i župan biti izabran, nego s ‘igrama’ na nacionalnoj političkoj razini, gdje se izbori, kaže, doživljavaju kao poligon za odmjeravanje snaga.

“Dolazi do političkog falsificiranja tih izbora, oni su izgubili svoj izvorni smisao odlučivanja o tomu tko najbolje može disponirati rješenjima za lokalne probleme i svode se na pitanje kako će tko izići na kraj s konkurencijom u ovoj ili onoj lokalnoj sredini. Toj općoj situaciji pridonosi i činjenica potpuno nesuvislog izbornog sustava jer Hrvatska je jedina država u Europi koja ima sustav lista, odnosno proporcionalno izrađeni sustav na najnižoj razini odlučivanja pa moramo stalno glasati za ovu ili onu stranku, ne možemo imati svog kandidata”, zaključuje Puhovski.

Izvor: Al Jazeera