Jevreji Mostara poštuju tradiciju Pesaha

Jevreji večeras počinju proslavu Pesaha, kojim obilježavaju izlazak iz egipatskog ropstva. Ujedno se obilježava i dobijanje Tore, odnosno Deset Božijih zapovijedi.

Osmodnevni praznik ima tačno određene rituale, a uspjeli su ih sačuvati i u malobrojnim jevrejskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, poput mostarske koja broji svega 45 članova, izvijestio je reporter Al Jazeere Ivan Pavković.

Sara Romano Vujnović je pripremila seder, prvu obrednu večeru Pesaha. To je porodični praznik, ali dočekuje ga daleko od svojih kćeri koje su u Izraelu. Svaka zajednica, kaže, ima neke svoje posebnosti.

Ovdašnji sefardski Jevreji, naprimjer, obavezno moraju imati na stolu tzv. španska jaja, dugo kuhana u ulju i luku.

“Prije su žene imale šporete na drva, pa je to non-stop stajalo na šporetu, pa je to vrijuckalo. Što su se duže kuhala, bila su ukusnija. U današnje vrijeme to radimo drugačije, ali i dalje su ona fina i ukusna”, pojasnila je Romano Vujnović.

Uz četiri čaše vina i beskvasni kruh služe se meso – simbol žrtve, gorka trava – simbol gorčine života predaka, ali i slatka pasta haroset – kolač od suhog voća, jabuka i meda.

Dodaje: “On podsjeća na malter koji su robovi Židovi ugrađivali gradeći piramide. U isto vrijeme predstavlja slast izlaska iz Egipta.”

Erna Danon Cipra prisjeća se djetinjstva, kada se u jevrejskim kućama u Mostaru još govorio ladino jezik.

Sjeća se proslava Pesaha i dječijih igara u dvorištu stare sinagoge. Tu je nakon Drugog svjetskog rata smješteno Pozorište lutaka. Trag prošlosti je u kamenu isklesana Tora, oštećena u proteklom ratu.

Održanje zajednice

Uprkos svim nedaćama koje su zadesile grad, pa i njegove Jevreje, uspjeli su održati zajednicu, te postati čak i svojevrsna spona u podijeljenoj sredini.

“Uglavnom se svi znamo, svi se poštujemo. I ja se nadam, moram ovo reći – u ovoj sredini u kojoj živimo smo izuzetno cijenjeni, nismo nikad doživjeli posebne antisemitske ispade. Nama su sva vrata otvorena”, rekla je Danon Cipra.

No, voljeli bi još otvoriti vrata sinagoge, s obzirom na to da su staru poklonili mostarskoj djeci.

“Židovska zajednica u Mostaru trebala bi dobiti novi prostor za okupljanja, sinagogu i kulturni centar. Međutim, već 13 godina ovdje se stalo na kamenu temeljcu”, javlja Pavković.

Spora administracija nije zaobišla ni ovaj projekt. Usto, smješten je u zoni zaštite UNESCO-a, uz staru gradsku jezgru, što proceduru otežava. No, tim projektom malobrojni Jevreji u Mostaru vide svoju društvenu ulogu.

Zoran Botić, predsjednik Jevrejske općine Mostar, rekao je: “Živimo tu nekih 300 – 400 godina. Zamišljeno je da bude katolička crkva, sinagoga, džamija, da se vidi da su ti narodi nekada zajedno živjeli.”

U Jevrejskoj općini nadaju se kako će uskoro od gradskih i federalnih vlasti dobiti zeleno svjetlo za gradnju centra. Kako napis i govori, u njemu bi, kažu, rado okupljali sve građane, ne samo Jevreje.

A novom sinagogom dodatno bi upotpunili i bogati religijski kolorit svog grada.

Izvor: Al Jazeera