Juncker: Postavljamo temelje za novo proširenje EU-a
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da zemlje zapadnog Balkana zaslužuju EU perspektivu, da ona neće biti provedena u djelo za vrijeme njegova mandata na čelu Europske komisije, ali da moraju, kazao je, postaviti temelje za to.
“Zemlje zapadnog Balkana zaslužuju perspektivu pristupa EU-u. Ona neće biti provedena u djelo za vrijeme mojeg mandata na čelu Europske komisije, ali moramo postaviti temelje za to, a te se zemlje moraju prihvatiti nužnih reformi da bi do pristupa uskoro moglo doći”, izjavio je Juncker u intervjuu za Deutsche Welle.
Juncker je pohvalio Bugarsku što je približavanje zapadnog Balkana EU-u navela kao jednu od najvažnijih tema svog predsjedavanja.
“Vladi Bugarske imamo zahvaliti za važne korake koji su već učinjeni: samit o Zapadnom Balkanu, koji se održava 17. svibnja, bit će važan korak. Bugarska je naprosto predodređena da gradi mostove među zemljama zapadnog Balkana jer poznaje tu regiju, kulturu i jezik, a i sama je uspješno prošla kroz proces proširenja EU-a”, zaključio je Juncker.
Mediji: Val proširenja 2025.
Bugarska je od početka godine preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom.
Bugari su definirali četiri glavna prioriteta koji će biti u fokusu njezina predsjedanja EU-om: budućnost Europe i mladi, gospodarski rast i socijalna kohezija, europska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana, sigurnost i stabilnost te digitalna ekonomija.
U tome se posebno ističe jačanje europske perspektive zapadnog Balkana.
Portal EUObserver nedavno je objavio kako Europska unija planira obećati da će novi val proširenja na zapadnom Balkanu biti 2025. godine, ali pod uvjetom da države riješe međusobne razmirice, pozivajući se na nacrt dokumenta koji, kako ističu, Europska komisija treba usvojiti 14. veljače.
“Naši partneri na zapadnom Balkanu imaju povijesnu priliku. Prvi put u povijesti perspektiva njihova pristupanja ima vremenski okvir”, navodi se u strateškom dokumentu, uz pojašnjenje da rok važi za “najbolji scenarij”, prenijele su agencije.
“Uz snažnu političku volju, provođenje reformi i trajnih rješenja sa susjedima, Crna Gora i Srbija mogu biti spremne za članstvo do 2025. godine”, navodi se u tekstu dokumenta u koji je taj medij imao uvid.
Također, dokument predviđa da bi dotad i Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Kosovo trebali “znatno napredovati na europskom putu” te da bi “pregovori o članstvu trebali biti u poodmakloj fazi”.
Europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn nedavno je izjavio da smatra kako je 2025. godina kao datum za mogući prijem pojedinih kandidata s Balkana realan, ali ambiciozan cilj.
Hahn: ‘Realan, ali ambiciozan cilj’
“Predsjednik Europske komisije [Jean-Claude Juncker] naveo je za pojedine kandidate 2025. godinu kao mogući datum pristupanja. To je realno, iako ambiciozno”, rekao je Hahn za bečki dnevnik Kurier, kako su prenijele agencije.
Početkom godine Hahn je poručio da će 2018. biti ključna za zemlje zapadnog Balkana.
On je na Twitteru ocijenio da je protekla godina bila puna izazova te da želi zahvaliti partnerima u bližem i daljem susjedstvu za posvećenu suradnju kroz 2017. godinu.
Prije njega je i visoka povjerenica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini poručila da će 2018. biti ključna godina za Balkan kako bi se put europskih integracija i reformi učinio nepovratnim.
“Put prema reformama ponovno je krenuo (iako ima još puno posla), a kompas europskih integracija pokazuje taj put”, napisala je Mogherini, prenijele su agencije.
Kako je dodala, “2018. bit će ključna godina da se ovaj put učvrsti i učini nepovratnim. To bi bio važan rezultat ne samo za regiju već i za cijelu Europu.”
Izvor: Agencije