Jusko: Politika i ekonomija prave zastoj u gradnji autoputeva u BiH

Godinama postoje planovi za bolju saobraćajnu povezanost svih dijelova Bosne i Hercegovine, no realizacija je zatajila. Za takvo što postoje i politički i ekonomski razlozi, kazao je u intervjuu za Al Jazeeru ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Ismir Jusko.

Za put prema jedinom bh. gradu na moru, Neumu, odgovorne su entitetske vlasti, kaže i dodaje, između ostalog, kako će se uskoro raditi brza cesta Sarajevo – Bihać, kao i brojni dijelovi koridora Vc

• Zašto se godinama samo priča, a vrlo malo radi, na novim brzim cestama u Bosni i Hercegovini i kada će biti obrnuto, odnosno kada će se više raditi, a manje pričati? Šta je, konkretno, kočnica za izgradnju: novac, politika ili oboje istovremeno?

Izgradnja modernih saobraćajnica je generalno opredjeljenje svih u BiH. Bez saobraćajne infrastrukture nema ekonomskog napretka niti povezivanja sa regionom i svijetom. BiH se ne može pohvaliti velikim brojem kilometara autoputa i brzih cesta, a razlozi za to su i politički i ekonomski.

Rješavanje zagađenja ne smije biti trošak

• Glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo prošlog je mjeseca imao velikih problema sa zagađenošću zraka, a za to se dosta krive učesnici u cestovnom saobraćaju. Da li Vaše Ministarstvo ima planove kako riješiti stanje jer stručnjaci upozoravaju kako će se ovakve situacije ponavljati iz godine u godinu?

U poslijednje vrijeme, krajem svake i početkom nove godine, svjedoci smo povećanog stepena zagađenja životne sredine u svim većim gradovima Bosne i Hercegovine. Prethodno navedeno došlo je posebno do izražaja krajem 2016. godine u Kantonu Sarajevo, kada je prekomjerno zagađenje zraka rezultiralo poduzimanjem niza korektivnih mjera s ciljem smanjenja stepena zagađenja.

U tom kontekstu najviše reakcija javnosti izazvala je mjera u vezi s privremenim ograničenjem upotrebe motornih vozila uvođenjem sistema vožnje par-nepar tablica.

Zaštita životne sredine po svom obimu nadilazi političke, pravne, nacionalne i ljudske granice. U tom kontekstu, ako se želimo suočiti s izazovima koji utječu na sve nas, a koji su širokog raspona, neophodna je zajednička saradnja svih nadležnih organa u Bosni i Hercegovini.

Ako se zadrži različit pristup djelovanja na izvore zagađivača životne sredine, isto može imati za posljedicu prelaz zagađenja iz jednog medija okoliša u drugi, što ne doprinosi zaštiti životne sredine.

Uspostavom općeg okvira za kontrolu glavnih zagađivača troškovi ulaganja u zaštitu životne sredine djelovanjem na izvoru trebaju se posmatrati kao “ulaganja”, a ne kao “trošak” jer svaka štetna posljedica koja se spriječi preventivnim djelovanjem rezultira direktnom uštedom u ekonomskim tokovima svake zemlje, s jedne, i poboljšanja životne sredine, s druge strane.

U kontekstu preventivnog djelovanja zaštite životne sredine Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine u okviru nadležnosti u prethodnom periodu donijelo je odluku o ograničenju uvoza polovnih vozila na teritoriji Bosne i Hercegovine, koja se ogleda u minimalnoj EURO 4 normi.

Ministarstvo kojem sam na čelu, u saradnji sa entitetima i Brčko distriktom, u julu ove godine je donijelo temeljni dokument, Okvirnu strategiju transporta BiH, koji je usvojen na Vijeću ministara. Time smo stvorili pretpostavku za brži razvoj saobraćajne infrastrukture u BiH, otvorena su nam vrata evropskih fondova prema kojima možemo aplicirati za postojeće i nove projekte, što već aktivno radimo.

Sada je na svima nama, od državnog, preko entitetskih do kantonalnih i općinskih nivoa da osiguramo ambijent u kojem će potencijalni investitori doći u BiH i ulagati u gradnju autoputeva, brzih cesta…

Mi smo na državnom nivou stvorili okvir. Konkretna provedba projekata, dogovori, pregovori i potpisivanje ugovora sa potencijalnim investitorima je ponajviše na entitetskim resornim ministarstvima i javnim kompanijama koje se bave cestogradnjom.

• Da li je tačno da ove godine neće biti većih radova na Koridoru Vc? Da li su problem sredstva, vlasništvo nad zemljištem, konfiguracija terena…?

Kada je riječ o radovima koji se vrše na Koridoru Vc, može se reći da se pojedini započeti radovi iz prethodne godine nastavljaju i u tekućoj godini. U tom kontekstu prije svega mislim na gradnju mosta Svilaj preko rijeke Save koji predstavlja zajednički projekat BiH i Republike Hrvatske, a koji se realizuje na osnovu Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske.

Također, prije dvadesetak dana potpisan je sporazum sa Evropskom investicionom bankom u iznosu od 86 miliona eura koji će biti usmjereni za gradnju dionice autoputa Zenica sjever, dionice od mosta Svilaj 10 kilometara prema Odžaku i dionicu Doboj –  Donja Gračanica.

Naglašavam da je Brisel izuzetno pozitivno ocijenio naše aktivnosti u posljednjih šest mjeseci, tako da je pet naših projekata ušlo u najuži krug i pristup evropskom fondu od 130 miliona eura. To su rute Buna – Počitelj, Rudanka – Doboj, Zenica sjever – dvije dionice, i nastavak modernizacije luke Brčko. U martu ćemo dobiti informaciju koji su naši projekti zvanično dobili sredstva.

Tu je i nastavak radova na autoputu kod Drivuše, te finaliziranje procedure izbora najboljih ponuđača za gradnju na južnom dijelu dionice autoputa na Koridoru Vc.

• Kakva je situacija sa putnim komunikacijama u Hercegovini, posebno kada je riječ o Neumu, jedinom bh. gradu na moru? Put preko Svitave je u strašnom stanju, veći dio je bez dvije trake, neosvijetljen, manjak oznaka…

Putne komunikacije u Hercegovini i konkretno put preko Stoca prema Neumu u nadležnosti su Federacije BiH i kantona koji su na tom području.

Kao građanin BiH i ja želim da ceste u Hercegovini budu kvalitetnije i da se što prije izgradi kvalitetna saobraćajnica koja će povezivati Neum sa ostatkom BiH, ali Ministarstvo komunikacija i prometa BiH osim načelne podrške i usmjeravanja potencijalnih investitora i prema takvim projektima, nema previše prostora da konkretno nešto uradi ili reagira.

• Da li se Krajišnici opravdano bune kada kažu kako im se posvećuje mala ili nikakva pažnja kada se govori o saobraćajnom uvezivanju sa ostatkom države?

Ko god je jednom prošao put od Sarajeva, dolinom Lašve i dalje preko Mrkonjić Grada i Bosanskog Petrovca prema Bihaću, jasno mu je da je to loša cesta i da ona nema nivo usluge u skladu sa potrebama vozača i putnika.

S druge strane, imamo zvanični podatak da je na pojedinim dionicama te ceste prosječan godišnji dnevni saobraćaj  veći od 10.000 vozila, što dodatno i sa stručnog stanovišta opravdava potrebu izgradnje znatno bolje saobraćajnice.

Razumijem ljutnju građana Krajine i očekujem da ćemo svi zajedno, svako iz svoje nadležnosti, od općinskog, preko kantonalnog, federalnog do državnog nivoa, u narednom periodu učiniti sve da brza cesta Sarajevo – Bihać bude izgrađena u što kraćem roku i da što kvalitetnije saobraćajnicama povežemo Krajinu i ostatak BiH.

Nedavno sam razgovarao sa hrvatskim kolegom Olegom Butkovićem i o revitalizaciji i otvaranju Unsko-sanske pruge i njenog nastavka kroz Republiku Hrvatsku u pravcu Knina.

• Značajnu pažnju privukla je priča o turskom investiranju u autoput Sarajevo – Beograd. Struka smatra kako je daleko bolje ta sredstva (ukoliko se može dogovoriti sa investitorima) preuzmjeriti na ove segmente o kojima smo ranije govorili?

U pitanju je projekat brze ceste kojom bi se povezali Sarajevo i Beograd kao glavni gradovi BiH i susjedne Srbije. Taj projekat inicirao je turski ministar ekonomije Nihat Zeybekci na sastanku koji je prošle godine imao sa ministrom turizma, trgovine i telekomunikacija u Vladi Srbije, Rasimom Ljajićem, i ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u Vijeću ministara BiH, Mirkom Šarovićem.

Ministar Zeybekci je izrazio namjeru turske Vlade da finansira jedan takav projekat kojim bi se ojačale regionalne veze i dobrosusjedski odnosi BiH i Srbije. U tom smislu, ja sam imao sastanak sa ministricom saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije Zoranom Mihajlović, gdje smo izrazili zainteresiranost za takav projekat.

Dakle, o finansiranju projekta odlučuje Vlada Turske i to je izvorno njihova ideja.

• Zbog čega država ne koristi više mogućnost koncesije? Da li je riječ o nepovoljnim uvjetima stranih kompanija prema Državi BiH ili je po srijedi nešto drugo?

Obzirom na financijsko stanje u BiH, najvećim dijelom iscrpljene postojeće modele financiranja izgradnje infrastrukture, problematiku dodatnog zaduživanja države BiH, entiteta, kao i ograničene pristupe fondovima EU, u narednom periodu neophodno je razmišljati i o drugim modelima financiranja izgradnje infrastrukture u BiH.

Zbog rastućih budžetskih ograničenja sa kojima je suočena BiH i entiteti, potrebno je u narednom periodu razmišljati o javno-privatnom partnerstvu (JPP) kao i koncesionim modelima izgradnje infrastrukture BiH. Također, potrebno je osigurati i adekvatan pravni okvir za prethodno navedeno, odnosno unaprijediti postojeće pravne propise kao i donijeti nove koji uređuju predmetnu oblast.

Osnovna karakteristika JPP-a sastoji se u tome da javni i privatni nositelji projekta na osnovi ugovora o zajedničkoj suradnji međusobno dijele rizik istog projekta, radi ostvarenja namjere koja leži u zajedničkom interesu.

Sve intenzivniji napredak društva stvara nove, zahtjevnije i kvalitetnije potrebe građana za javnim dobrima i uslugama, te je javnom sektoru stoga potrebna pomoć da bi te rastuće potrebe ispunio. JPP je obećavajući oblik takve saradnje javnog i privatnog sektora gdje se iskazuje određeni interes s obje strane.

Prilikom posljednjeg boravka u Briselu, imao sam sastanke sa evropskom komesarkom za transport Violetom Bulc i evropskim komesarom za politiku susjedstva i pregovere o proširenju Johannesom Hahnom. Na tim sastancima, evropski zvaničnici su potencirali da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu računati samo na sredstva EU-a kada je u pitanju finansiranje infrastrukture, već da sami trebaju potražiti potencialne investitore za izgradnju.

U tom smislu sam u decembru 2016. godine uputio pismo nadležnim entitetskim ministarstvima i javnim kompanijama koje su na terenu i formalno zadužene za gradnju autoputeva i brzih cesta i potvrdio da im Ministarstvo komunikacija i prometa BiH u okviru svojih nadležnosti stoji na raspolaganju.

Izvor: Al Jazeera