Južni Sudan ostaje bez šumskog bogatstva

Iz Ujedinjenih naroda stiže alarmantno upozorenje da šume u Južnom Sudanu ubrzano nestaju. Mnoga stabla pretvorena su u ugalj, koji je glavni izvor energije i zarade za hiljade porodica te afričke zemlje.

Alex Modi i ljudi koji žive u selu Magwi decenijama sijeku okolne šume. Od drveta prave ugalj. Jedan dio koriste sami, drugi prodaju.

Potražnja za ugljem u Južnom Sudanu je velika, budući da mnogi stanovnici nemaju struju. Zato Vlada odobrava proizvodnju uglja, ali je izvoz zabranjen. Ljudima u regiji zarada od prodaje uglja jedini je izvor prihoda.

Modi je svjestan da njegov posao uništava okoliš.

“Svjesni smo da uništavamo šumu, ali novcem od uglja hranim cijelu svoju porodicu”, dodaje.

Proizvodnja uglja od drveta je primitivna, a proces traje nekoliko dana. Drvo se prvo baca na gomilu, prekriva zemljom, a zatim pali. Poslije pet dana tinjanja ugalj je spreman za prodaju.

Pod šumom trećina Sudana

Šume prekrivaju gotovo trećinu Južnog Sudana, ali se njihova površina brzo smanjuje. Tačnije, dva posto godišnje, prema procjenama UN-a. Ovim tempom kompletna šuma nestat će za 50 godina.

Joseph Africano Bartel iz Ministarstva šuma i okoliša objašnjava koliki su razmjeri uništavanja šuma.

“Dolazio mi je jedan čovjek iz sjevernog dijela Južnog Sudana. Imao je milion vreća uglja. Zamislite – milion vreća. Za jednu vreću uglja potrebna su tri stabla. To znači da je samo taj čovjek posjekao tri miliona stabala. To je previše”, pojašnjava.

Vreća uglja prodaje se za otprilike dva eura. Veliki dio otkupe šverceri, koji koriste slabu kontrolu granica kako bi ugalj izvozili van zemlje.

“Dio uglja završi u susjednim zemljama, poput Kenije ili Ugande, gdje se prodaje po trostruko višoj cijeni”, izvještava Haru Mutasa, novinarka Al Jazeere.

Prema procjenama zvaničnika, krijumčari ostvare i do 100 posto profita. Mnogo više od porodica koje su taj ugalj proizvele. Uprkos ovim saznanjima, reakcija države je izostala.

Izvor: Al Jazeera