Kad nema para i kredita, ispaštaju najugroženiji

Novac, Euro
Samo prošle godine bogatstvo milijardera uvećano je za 762 milijarde dolara (AP)

Piše: Vedrana Maglajlija

Penzioneri, raseljeni, poljoprivrednici, korisnici socijalne pomoći i druge najugroženije kategorije bh. društva prve su na udaru kada nedostaje novca u entitetskim budžetima, što bi se moglo desiti i ovaj put zbog obustave nove tranše kredita Međunarodnog monetarnog fonda.

Tako se, kako tvrde ekonomisti, ponovo pokazalo da vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i Republike Srpske nemaju političke volje da započnu rad na prijeko potrebnim reformama, koje su bile uvjet MMF-a za dobijanje pomoći.

Zvaničnici u Bosni i Hercegovini najavljuju da novca MMF-a vjerovatno neće biti ni do kraja godine te iznose svoj “plan B” za pokrivanje ogromnih budžetskih rupa, dok će novi izvori zaduživanja, upozoravaju stručnjaci, služiti samo za pokrivanje ogromne javne potrošnje.

Političari iz Federacije govore o kreditima kod komercijalnih banaka, kojima bi mogli prodati i potraživanja javnih preduzeća, dok vlasti iz RS-a šalju umirujuće poruke da nema mjesta za brigu i da će pronaći način da nadoknade izgubljena sredstva.

‘Nastradat’ će poticaji

Oba entiteta već su počela prodaju trezorskih zapisa i obveznica, ali to nije dovoljno.

Stoga je federalna ministrica finansija Jelka Milićević najavila mogućnost rebalansa budžeta, rekavši da se plate i penzije neće dirati, ali da bi mogli “nastradati” poticaji za poljoprivredu, raseljenje, socijalna davanja…

Iako se ne radi o velikim sredstvima koje izdvaja vlast u odnosu na druge rashode, za ove kategorije ljudi ona mnogo znače.

“Ne samo da smo daleko od Evropske unije, koja bi nam davala 200 do 300 miliona [konvertabilnih] maraka [100 do 150 miliona eura] godišnje da smo zemlja kandidat, kao što je slučaj s Crnom Gorom i Makedonijom, nego sada imamo i situaciju da je budžetska stavka za poljoprivredu u Federaciji manja za 10 do 15 miliona KM (pet do 75, miliona eura] nego ranijih pet godina”, kaže Sead Jeleč, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo.

Dodaje da je sada situacija samo gora, jer nedostaje novac za punjenje budžeta: “Političari spominju samo igre oko sastavljanje vlade, trvenja između stranaka, a nikada se ne spominje privreda.”

I iz Saveza udruženja izbjeglica i raseljenih osoba Bosne i Hercegovine tvrde da će ove kategorije itekako osjetiti nedostatak novca iz budžeta oba entiteta. Ukoliko se vlasti odluče na rezanje troškova na štetu raseljenih, to će direktno utjecati na održiv povratak u Bosni i Hercegovini, ističe predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić.

“Mi smo u ovom momentu ostali zatečeni čitavom ovom situacijom s MMF-om, koja je jako alarmantna, i već sada vidimo da su mnoge stvari stale. Postoje razni krediti za održiv povratak, koje su i Federaciji i RS-u prije preuzeli, kao što je Saudijski fond ili sredstva sa donatorske konferencije, ali ona služe za rekonstrukciju kuća, a ne za sveukupan održiv povratak.”

‘Dvije će nam penzije otuđiti’

Upozorava da se, zbog obustave sredstava MMF-a, planirana sredstva za ovu godinu neće moći izvršiti, zbog čega će na udaru direktno biti povratnici u oba bh. entiteta.

Penzioneri također nisu optimistični kada je u pitanju izvršavanje obaveza koje su vlasti preuzele.

“S obzirom da nema kredita od MMF-a, očekujem da će do kraja godine, ako ovakvo stanje ostane, sigurno dvije penzije kasniti i dvije će nam penzije otuđiti”, ogorčen je predsjednik Udruženja penzionera Bosne i Hercegovine Esad Topalović.

Dodaje da je dosadašnjom politikom vlasti ionako 350.000 penzionera na rubu egzistencije te da se ne može očekivati da će se penzije povećati. Navodi da situacija u RS-u nije bolja, gdje penzionerima kasne penzije.

Ekonomisti i analitičari tvrde da vlastima, s jedne strane, odgovara zaduživanje kod komercijalnih banaka, jer one, za razliku od MMF-a, ne postavljaju reforme kao uvjet, dok, s druge strane, pozajmice služe samo za pokrivanje troškova administracije, a ne za ulaganja u privredu kako bi se ojačala ekonomija.

Ekonomista Damir Miljević smatra da vlasti u Bosni i Hercegovini, umjesto da idu u ozbiljne reforme, samo pokušavaju kupiti vrijeme.

‘Političari ne diraju svoje plate’

“Očito je da novca u budžetima nema i u RS-u se to već vidi kroz kašnjenje zadnjih penzija. Vlasti pokušavaju da nedostatak aranžmana sa MMF-om nadomjeste drugim izvorima finansiranja. To je, u prvom redu, izdavanje trezorskih zapisa i obveznica, i to su načini kako će oni pokušati da nekako do septembra, do novih razgovora sa MMF-om, skrpe rupe koje imaju u budžetu. Nažalost, ta sredstva su nešto skuplja i nepovoljnija u smislu ročnosti nego od MMF-a, a to za građane znači ‘prelijevanje iz šupljeg u prazno’ i ‘drži vodu dok majstoru odu’.”

Mišljenja je da je administracija u Bosni i Hercegiovini dovoljna za zemlju koja ima 25 miliona stanovnika, svima je jasno da  je to neodrživo, ali svi zatvaraju oči pred tim.

“Zaduživanje, koje će plaćati i naša djeca, čisto je krpljenje rupa za javnu potrošnju, pokrivanje tekućih budžetskih izdataka, plata, penzija, jer prilivi od privrede nisu dovoljni, a ono što svi izbjegavaju je smanjenje potrošnje u javnom sektoru.”

Dodaje da u Bosni i Hercegovini nema političke volje, iako se ekonomski recepti znaju.

“Vlasti ne žele da provedu reforme, jer, sa njihovog stanovišta, to će biti bolno po njih, pa imate nastup ministrice finansija Federacije, koja kaže da će ići u rebalans budžeta, da neće dirati budžetske plate, ali da će ukinuti subvencije privredi i smanjiti socijalna davanja. Dakle, vlasti se brinu samo da se njihove plate ne diraju.”

Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba, slaže se da političari idu linijom manjeg otpora kada je u pitanju ispunjavanje preuzetih obaveza, jer komercijalne banke ne postavljaju nikakve uvjete. Međutim, to vidi i kao još jedan udarac privredi, koja na svojim leđima nosi ogromnu administraciju u zemlji.

Vlast najveća konkurencija privredi

“Vlast zaduživanjem na tržištu kapitala ili kod komercijalnih banaka postaje jedna nelojalna, a velika konkurencija svojoj, domaćoj privredi, za koju se navodno zalaže. Izvlačeći velika sredstva iz banaka, ona postaje najbolji klijent banke na štetu svojih građana, jer banka plasira svoja sredstva državi sa malim rizikom, sa velikom sigurnošću naplate i uz relativno veliku zaradu, što ne bi mogli da plasiraju građanima i privredi.”

Vukelić je mišljenja da političari kada dođu na vlast pokušavaju štediti što je najmanje moguće, kako krizu ne bi osjetile najbrojnije grupacije glasača.

“To su budžetski korisnici, prosvjeta, policija, administracija, penzioneri… Održavanjem istih plata i zadržavanjem istog broja zaposlenih u administraciji, u javnom sektoru, otežavate svojoj privredi da bude konkurenta, jer mora više da izdvaja. Taj novac se ne vraća u privredu, a druga stvar što javni sektor postaje konkurencija, jer su plate mnogo veće za mnogo manje rada u državnoj službi nego u privredi.”

Stav MMF-a je jasan – bez reformi nema pomoći. Međutim, postavlja se pitanje ko će raditi na reformama kada je federalna Vlada u krizi zbog spora stranaka, a Vlada RS-a još nije ni usvojila plan reformi?

Izvor: Al Jazeera